keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR
BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf
- 1 Članak 8. Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
- 5 Članak 13. Misija i zadaće CERT-EU-a
- 1 Članak 15. Voditelj CERT-EU-a
- 3 Članak 22. Koordinacija i suradnja pri odgovoru na incidente
- 1 Članak 23. Upravljanje velikim incidentima
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE II.
MJERE ZA VISOKU ZAJEDNIČKU RAZINU KIBERNETIČKE SIGURNOSTI
POGLAVLJE III.
MEĐUINSTITUCIJSKI ODBOR ZA KIBERNETIČKU SIGURNOST
POGLAVLJE IV.
CERT-EU
POGLAVLJE V.
OBVEZE SURADNJE I IZVJESCIVANJA
POGLAVLJE VI.
ZAVRSNE ODREDBE
- unije 44
- sigurnosti 21
- cert-eu-a 20
- kibernetičke 18
- usluga 18
- kibernetičkim 15
- incidentima 15
- cert-eu 14
- koje 14
- incidenata 13
- uključujući 13
- subjektima 12
- subjekata 11
- suradnji 11
- koji 10
- informacija 10
- razini 10
- upravljanje 9
- temelju 9
- skladu 9
- može 9
- iicb-a 8
- među 8
- području 7
- incidente 7
- izvješća 7
- velikim 7
- kako 7
- informacije 7
- sigurnosnim 7
- subjekta 7
- enisa-om 6
- sigurnost 6
- pogledu 6
- cert-eu 6
- kibernetičkih 6
- stavka 6
- članka 6
- obzir 5
- razmjenu 5
- upravljanja 5
- ranjivosti 5
- rizicima 5
- putem 5
- mjere 5
- eu / 5
- uredbe 5
- člankom 5
- sljedeće 5
- bliskoj 5
Članak 8.
Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
1. Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.
2. Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:
| (a) | politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka; |
| (b) | politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava; |
| (c) | ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku; |
| (d) | prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga; |
| (e) | provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika; |
| (f) | organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti; |
| (g) | upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže; |
| (h) | sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa; |
| (i) | sigurnost operacija; |
| (j) | sigurnost komunikacija; |
| (k) | nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje; |
| (l) | ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda; |
| (m) | sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga; |
| (n) | postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa; |
| (o) | upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i |
| (p) | promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti. |
Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.
3. Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:
| (a) | tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu; |
| (b) | konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja; |
| (c) | upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima; |
| (d) | upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa; |
| (e) | prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije; |
| (f) | proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera; |
| (g) | uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera; |
| (h) | izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe; |
| (i) | redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti; |
| (j) | ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije; |
| (k) | poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:
|
Članak 13.
Misija i zadaće CERT-EU-a
1. Misija CERT-EU-a jest doprinositi sigurnosti neklasificiranog IKT okruženja subjekata Unije tako što im pruža savjete o kibernetičkoj sigurnosti, pomaže im u sprečavanju, otkrivanju i ublažavanju incidenata, postupanju s njima, odgovoru na njih i oporavku od njih te tako što preuzima ulogu njihova koordinacijskog čvorišta za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti i za odgovor na incidente.
2. CERT-EU prikuplja informacije o kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i incidentima u neklasificiranoj IKT infrastrukturi te upravlja njima, analizira ih i razmjenjuje sa subjektima Unije. Koordinira odgovore na incidente na međuinstitucijskoj razini i razini subjekata Unije, među ostalim pružanjem ili koordinacijom pružanja specijalizirane operativne pomoći.
3. CERT-EU obavlja sljedeće zadaće kako bi pomagao subjektima Unije:
| (a) | pruža im potporu u provedbi ove Uredbe i doprinosi koordinaciji provedbe ove Uredbe putem mjera navedenih u članku 14. stavku 1. ili putem ad hoc izvješća koja je zatražio IICB; |
| (b) | nudi standardne usluge CSIRT-ova za subjekte Unije putem paketa kibernetičkih sigurnosnih usluga opisanih u njegovu katalogu usluga („osnovne usluge”); |
| (c) | održava mrežu kolega i suradnika radi pružanja potpore uslugama, kako je navedeno u člancima 17. i 18.; |
| (d) | skreće pozornost IICB-a na sve probleme koji se odnose na provedbu ove Uredbe i provedbu smjernica, preporuka i pozivâ na djelovanje; |
| (e) | na temelju informacija iz stavka 2. doprinosi informiranosti o stanju kibernetičke sigurnosti situaciji u Uniji u bliskoj suradnji s ENISA-om; |
| (f) | koordinira upravljanje velikim incidentima; |
| (g) | u ime subjekata Unije djeluje kao ekvivalent koordinatora imenovanog za potrebe koordiniranog otkrivanja ranjivosti u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2022/2555; |
| (h) | na zahtjev subjekta Unije osigurava proaktivno neinvazivno skeniranje javno dostupnih mrežnih i informacijskih sustava tog subjekta Unije. |
Informacije iz prvog podstavka točke (e) dijele se s IICB-om, mrežom CSIRT-ova i Obavještajnim i situacijskim centrom Europske unije (EU INTCEN), ako je to primjenjivo i primjereno, te podložno odgovarajućim uvjetima povjerljivosti.
4. CERT-EU može prema potrebi, u skladu s člankom 17. ili 18., surađivati s relevantnim zajednicama u području kibernetičke sigurnosti u Uniji i njezinim državama članicama, među ostalim u sljedećim područjima:
| (a) | pripravnost, koordinacija incidenata, razmjena informacija i odgovor na krize na tehničkoj razini u slučajevima povezanima sa subjektima Unije; |
| (b) | operativna suradnja u pogledu mreže CSIRT-ova, među ostalim u pogledu uzajamne pomoći; |
| (c) | saznanja o kibernetičkim prijetnjama, uključujući informiranost o stanju; |
| (d) | sve teme za koje je potrebna tehnička stručnost CERT-EU-a u području kibernetičke sigurnosti. |
5. CERT-EU u okviru svojih nadležnosti sudjeluje u strukturiranoj suradnji s ENISA-om na izgradnji kapaciteta, operativnoj suradnji i dugoročnim strateškim analizama kibernetičkih prijetnji u skladu s Uredbom (EU) 2019/881. CERT-EU može surađivati i razmjenjivati informacije s Europolovim Centrom za kibernetički kriminalitet.
6. CERT-EU može pružati sljedeće usluge koje nisu opisane u njegovu katalogu usluga („usluge uz naknadu”):
| (a) | usluge kojima se podupire kibernetička sigurnost IKT okruženja subjekata Unije, osim onih iz stavka 3., na temelju sporazumâ o razini usluga i ovisno o dostupnim resursima, osobito praćenje mreža širokog spektra, uključujući prvu liniju nadzora za vrlo ozbiljne kibernetičke prijetnje 24 sata dnevno sedam dana u tjednu; |
| (b) | usluge kojima se podupiru kibernetičke sigurnosne operacije ili kibernetički sigurnosni projekti subjekata Unije koje ne služe za zaštitu njihova IKT okruženja, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a; |
| (c) | na zahtjev, proaktivno skeniranje mrežnih i informacijskih sustava dotičnog subjekta Unije kako bi se otkrile ranjivosti koje bi mogle imati znatan učinak; |
| (d) | usluge kojima se podupire sigurnost IKT okruženja organizacija koje nisu subjekti Unije, a koje blisko surađuju sa subjektima Unije, na primjer zbog zadaća ili dužnosti koje su im dodijeljene na temelju prava Unije, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a. |
Kad je riječ o prvom podstavku točki (d), CERT-EU može iznimno sklapati sporazume o razini usluga sa subjektima koji nisu subjekti Unije uz prethodno odobrenje IICB-a.
7. CERT-EU organizira vježbe u području kibernetičke sigurnosti i može sudjelovati u njima ili preporučiti sudjelovanje u postojećim vježbama, ako je to primjenjivo u bliskoj suradnji s ENISA-om, kad je to primjenjivo, kako bi se testirala razina kibernetičke sigurnosti subjekata Unije.
8. CERT-EU može pružiti pomoć subjektima Unije u pogledu incidenata u mrežnim i informacijskim sustavima u kojima se postupa s kvalificiranim podatcima EU-a ako dotični subjekti Unije to izričito zatraže u skladu sa svojim postupcima. Pružanjem pomoći CERT-EU-a na temelju ovog stavka ne dovode se u pitanje primjenjiva pravila o zaštiti klasificiranih podataka.
9. CERT-EU obavješćuje subjekte Unije o svojim postupcima i procesima za postupanje s incidentima.
10. CERT-EU s visokom razinom povjerljivosti i pouzdanosti putem odgovarajućih mehanizama suradnje i linija izvješćivanja doprinosi relevantnim i anonimiziranim informacijama o velikim incidentima i načinu na koji se postupalo s njima. Te se informacije unose u izvješće iz članka 10. stavka 14.
11. CERT-EU u suradnji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka podupire dotične subjekte Unije pri rješavanju incidenata koji za posljedicu imaju povrede osobnih podataka, ne dovodeći u pitanje nadležnosti i zadaće Europskog nadzornika za zaštitu podatak kao nadzornog tijela u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.
12. Ako to resorni odjeli subjekata Unije izričito zatraže, CERT-EU može pružiti tehnički savjet ili tehnička mišljenja o relevantnim pitanjima vezanima uz politike.
Članak 15.
Voditelj CERT-EU-a
1. Nakon što dobije odobrenje dvotrećinske većine članova IICB-a, Komisija imenuje voditelja CERT-EU-a. Savjetovanje s IICB-om obavezno je u svim fazama postupka imenovanja, osobito pri izradi obavijesti o slobodnom radnom mjestu, razmatranju prijava i imenovanju odbora za odabir za radno mjesto. Postupkom odabira, uključujući konačni uži popis kandidata s kojeg se imenuje voditelj CERT-EU-a, osigurava se pravedna zastupljenost svakog spola, uzimajući u obzir podnesene prijave.
2. Voditelj CERT-EU-a odgovoran je za pravilno funkcioniranje CERT-EU-a i djeluje u okviru svog djelokruga i pod vodstvom IICB-a. Voditelj CERT-EU-a redovito podnosi izvješća predsjedniku IICB-a i podnosi ad hoc izvješća IICB-u na njegov zahtjev.
3. Voditelj CERT-EU-a pomaže odgovornom dužnosniku kojem je delegirana ovlast ovjeravanja u sastavljanju godišnjeg izvješća o radu, koje sadržava financijske informacije i informacije o upravljanju, uključujući rezultate kontrola, koje se sastavlja u skladu s člankom 74. stavkom 9. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te redovito izvješćuje dužnosnika kojem je delegirana ovlast ovjeravanja o provedbi mjera u pogledu kojih su ovlasti dalje delegirane voditelju CERT-EU-a.
4. Voditelj CERT-EU-a svake godine izrađuje financijski plan administrativnih prihoda i rashoda za svoje aktivnosti, prijedlog godišnjeg programa rada, prijedlog kataloga usluga CERT-EU-a, prijedloge za reviziju kataloga usluga, prijedlog dogovora za sporazume o razini usluga i prijedlog ključnih pokazatelja uspješnosti za CERT-EU koje treba odobriti IICB u skladu s člankom 11. Pri reviziji popisa usluga u katalogu usluga CERT-EU-a voditelj CERT-EU-a uzima u obzir resurse dodijeljene CERT-EU-u.
5. Voditelj CERT-EU-a najmanje jednom godišnje podnosi IICB-u i predsjedniku IICB-a izvješća o aktivnostima i uspješnosti CERT-EU-a tijekom referentnog razdoblja, među ostalim o izvršenju proračuna, sklopljenim sporazumima o razini usluga i pisanim sporazumima, suradnji s partnerima i suradnicima te službenim putovanjima osoblja, uključujući izvješća iz članka 11. Ta izvješća uključuju program rada za sljedeće razdoblje, financijsko planiranje prihoda i rashoda, uključujući za osoblje, planirano ažuriranje kataloga usluga CERT-EU-a i procjenu očekivanog učinka koji bi takva ažuriranja mogla imati na financijske i ljudske resurse.
Članak 22.
Koordinacija i suradnja pri odgovoru na incidente
1. CERT-EU djeluje kao koordinacijsko čvorište za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti i za odgovor na incidente te tako olakšava razmjenu informacija o incidentima, kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i izbjegnutim incidentima među:
| (a) | subjektima Unije; |
| (b) | partnerima iz članaka 17. i 18. |
2. CERT-EU, ako je relevantno u bliskoj suradnji s ENISA-om, olakšava koordinaciju odgovora na incidente među subjektima Unije, uključujući:
| (a) | doprinos dosljednoj vanjskoj komunikaciji; |
| (b) | uzajamnu potporu, kao što je razmjena informacija relevantnih za subjekte Unije ili pružanje pomoći, prema potrebi izravno na licu mjesta; |
| (c) | optimalnu upotrebu operativnih resursa; |
| (d) | koordinaciju s drugim mehanizmima za odgovor na krize na razini Unije. |
3. CERT-EU, u bliskoj suradnji s ENISA-om, pruža potporu subjektima Unije u pogledu informiranosti o incidentima, kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i izbjegnutim incidentima te im pruža informacije o najnovijim zbivanjima u području kibernetičke sigurnosti.
4. IICB do 8. siječnja 2025. na temelju prijedloga CERT-EU-a donosi smjernice ili preporuke o koordinaciji odgovora na incidente i suradnji u slučaju značajnih incidenata. Ako se sumnja da je incident kaznene prirode, CERT-EU bez nepotrebne odgode savjetuje o tome kako prijaviti incident tijelima za izvršavanje zakonodavstva.
5. Na poseban zahtjev države članice i uz odobrenje dotičnih subjekata Unije CERT-EU može pozvati stručnjake s popisa iz članka 23. stavka 4. kako bi doprinijeli odgovoru na veliki incident koji ima učinak u toj državi članici ili kibernetički sigurnosni incident velikih razmjera u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (g) Direktive (EU) 2022/2555. IICB na prijedlog CERT EU-a odobrava posebna pravila o pristupu tehničkim stručnjacima iz subjekata Unije i njihovu djelovanju.
Članak 23.
Upravljanje velikim incidentima
1. Kako bi se na operativnoj razini pružila podrška koordiniranom upravljanju velikim incidentima koji utječu na subjekte Unije i doprinijelo redovitoj razmjeni relevantnih informacija među subjektima Unije i s državama članicama, IICB u skladu s člankom 11. točkom (q) uspostavlja plan upravljanja kibernetičkim krizama na temelju aktivnosti iz članka 22. stavka 2., u bliskoj suradnji s CERT-EU-om i ENISA-om. Plan za upravljanje kibernetičkim krizama sadržava barem sljedeće elemente:
| (a) | aranžmane koji se odnose na koordinaciju i protok informacija među subjektima Unije za upravljanje velikim incidentima na operativnoj razini; |
| (b) | zajedničke standardne operativne postupke; |
| (c) | zajedničku taksonomiju ozbiljnosti velikih incidenata i pokretačkih točaka krize; |
| (d) | redovite vježbe; |
| (e) | sigurne komunikacijske kanale koje treba upotrebljavati. |
2. Predstavnik Komisije u IICB-u, podložno planu upravljanja kibernetičkim krizama uspostavljenom na temelju stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 2. prvi podstavak Direktive (EU) 2022/2555, kontaktna je točka za razmjenu relevantnih informacija o velikim incidentima s mrežom EU-CyCLONe.
3. CERT-EU koordinira upravljanje velikim incidentima među subjektima Unije. On vodi evidenciju dostupnog tehničkog stručnog znanja koje bi bilo potrebno za odgovor na incident u slučaju velikih incidenata i pomaže IICB-u u koordinaciji planova za upravljanje kibernetičkim krizama subjekata Unije iz članka 9. stavka 2. u slučaju velikih incidenata.
4. Subjekti Unije doprinose evidentiranju tehničkog stručnog znanja dostavljanjem popisa stručnjaka dostupnih u njihovim organizacijama koji se ažurira jedanput godišnje, a sadržava pojedinosti o specifičnim tehničkim vještinama stručnjaka.
POGLAVLJE VI.
ZAVRSNE ODREDBE
whereas