Cyber Resilience Act 2023/2841 HR

1. Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.

2. Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:

(a)	politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka;

(b)	politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava;

(c)	ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku;

(d)	prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga;

(e)	provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika;

(f)	organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti;

(g)	upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže;

(h)	sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa;

(i)	sigurnost operacija;

(j)	sigurnost komunikacija;

(k)	nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje;

(l)	ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda;

(m)	sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga;

(n)	postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa;

(o)	upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i

(p)	promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti.

Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.

3. Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:

(a)	tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu;

(b)	konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja;

(c)	upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima;

(d)	upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa;

(e)	prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije;

(f)	proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera;

(g)	uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera;

(h)	izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe;

(i)	redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti;

(j)	ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije;

(k)

poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:

i.	uklanjanjem ugovornih prepreka koje pružateljima IKT usluga otežavaju razmjenu informacija o incidentima, ranjivostima i kibernetičkim prijetnjama s CERT-EU-om;

ii.	ugovornim obvezama prijavljivanja incidenata, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te uspostavljanjem primjerenih mehanizama odgovora na incidente i praćenja incidenata.

Članak 11.

Zadaće IICB-a

Pri obavljanju svojih dužnosti IICB posebno:

(a)	pruža smjernice voditelju CERT-EU-a;

(b)	djelotvorno prati i nadzire provedbu ove Uredbe te podupire subjekte Unije u jačanju njihove kibernetičke sigurnosti, uključujući, prema potrebi, traženjem izrade ad hoc izvješća od subjekata Unije i CERT-EU-a;

(c)	nakon strateške rasprave donosi višegodišnju strategiju za podizanje razine kibernetičke sigurnosti u subjektima Unije, redovito ocjenjuje tu strategiju, a u svakom slučaju svakih pet godina, te je prema potrebi mijenja;

(d)

utvrđuje metodologiju i organizacijske aspekte za dobrovoljna istorazinska ocjenjivanja koja provode subjekti Unije s ciljem učenja iz zajedničkih iskustava, jačanja uzajamnog povjerenja, postizanja visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti te jačanja kibernetičkih sigurnosnih kapaciteta subjekata Unije, osiguravanja da takva istorazinska ocjenjivanja provode stručnjaci za kibernetičku sigurnost koje je imenovao subjekt Unije koji nije subjekt Unije koji se ocjenjuje te da se metodologija temelji na članku 19. Direktive (EU) 2022/2555 i da je, prema potrebi, prilagođena subjektima Unije;

(e)	na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava godišnji program rada CERT-EU-a i prati njegovu provedbu;

(f)	na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava katalog usluga CERT-EU-a i sva ažuriranja tog kataloga;

(g)	na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava godišnji financijski plan prihoda i rashoda, uključujući za osoblje, za aktivnosti CERT-EU-a;

(h)	na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava dogovore o sporazumima o razini usluga;

(i)	pregledava i odobrava godišnje izvješće koje sastavlja voditelj CERT-EU-a, a kojim su obuhvaćene aktivnosti CERT-EU-a i upravljanje njegovim sredstvima;

(j)	odobrava i prati ključne pokazatelje uspješnosti CERT-EU-a utvrđene na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a;

(k)	odobrava aranžmane za suradnju te dogovore ili ugovore o razini usluga između CERT-EU-a i drugih subjekata na temelju članka 18.;

(l)	donosi smjernice i preporuke na temelju prijedloga CERT-EU-a u skladu s člankom 14. i upućuje CERT-EU da izda, povuče ili izmijeni prijedlog smjernica ili preporuke ili poziv na djelovanje;

(m)	osniva tehničke savjetodavne skupine sa specifičnim zadaćama za pomoć u radu IICB-a, odobrava opise njihovih poslova i imenuje njihove predsjednike;

(n)	prima i ocjenjuje dokumente i izvješća koje podnose subjekti Unije u skladu s ovom Uredbom, kao što su procjene zrelosti kibernetičke sigurnosti;

(o)	podupire osnivanje neformalne skupine lokalnih službenika za kibernetičku sigurnost subjekata Unije, uz potporu ENISA-e, s ciljem razmjene najbolje prakse i informacija u vezi s provedbom ove Uredbe;

(p)	uzimajući u obzir informacije CERT-EU-a o utvrđenim kibernetičkim sigurnosnim rizicima i stečenim iskustvima, prati primjerenost aranžmana međupovezanosti IKT okruženja subjekata Unije i savjetuje o mogućim poboljšanjima;

(q)

uspostavlja plan za upravljanje kibernetičkim krizama s ciljem podupiranja, na operativnoj razini, koordiniranog upravljanja velikim incidentima koji utječu na subjekte Unije i s ciljem doprinošenja redovitoj razmjeni relevantnih informacija, posebno u pogledu učinaka i ozbiljnosti velikih incidenata te mogućih načina ublažavanja njihovih učinaka;

(r)	koordinira donošenje pojedinačnih planova subjekata Unije za upravljanje kibernetičkim krizama iz članka 9. stavka 2.;

(s)

donosi preporuke koje se odnose na sigurnost lanca opskrbe iz članka 8. stavka 2. prvog podstavka točke (m) uzimajući u obzir rezultate koordiniranih procjena sigurnosnih rizika ključnih lanaca opskrbe na razini Unije iz članka 22. Direktive (EU) 2022/2555 kako bi subjektima Unije pomogao u donošenju djelotvornih i razmjernih mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima.

Članak 13.

Misija i zadaće CERT-EU-a

1. Misija CERT-EU-a jest doprinositi sigurnosti neklasificiranog IKT okruženja subjekata Unije tako što im pruža savjete o kibernetičkoj sigurnosti, pomaže im u sprečavanju, otkrivanju i ublažavanju incidenata, postupanju s njima, odgovoru na njih i oporavku od njih te tako što preuzima ulogu njihova koordinacijskog čvorišta za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti i za odgovor na incidente.

2. CERT-EU prikuplja informacije o kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i incidentima u neklasificiranoj IKT infrastrukturi te upravlja njima, analizira ih i razmjenjuje sa subjektima Unije. Koordinira odgovore na incidente na međuinstitucijskoj razini i razini subjekata Unije, među ostalim pružanjem ili koordinacijom pružanja specijalizirane operativne pomoći.

3. CERT-EU obavlja sljedeće zadaće kako bi pomagao subjektima Unije:

(a)	pruža im potporu u provedbi ove Uredbe i doprinosi koordinaciji provedbe ove Uredbe putem mjera navedenih u članku 14. stavku 1. ili putem ad hoc izvješća koja je zatražio IICB;

(b)	nudi standardne usluge CSIRT-ova za subjekte Unije putem paketa kibernetičkih sigurnosnih usluga opisanih u njegovu katalogu usluga („osnovne usluge”);

(c)	održava mrežu kolega i suradnika radi pružanja potpore uslugama, kako je navedeno u člancima 17. i 18.;

(d)	skreće pozornost IICB-a na sve probleme koji se odnose na provedbu ove Uredbe i provedbu smjernica, preporuka i pozivâ na djelovanje;

(e)	na temelju informacija iz stavka 2. doprinosi informiranosti o stanju kibernetičke sigurnosti situaciji u Uniji u bliskoj suradnji s ENISA-om;

(f)	koordinira upravljanje velikim incidentima;

(g)	u ime subjekata Unije djeluje kao ekvivalent koordinatora imenovanog za potrebe koordiniranog otkrivanja ranjivosti u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2022/2555;

(h)	na zahtjev subjekta Unije osigurava proaktivno neinvazivno skeniranje javno dostupnih mrežnih i informacijskih sustava tog subjekta Unije.

Informacije iz prvog podstavka točke (e) dijele se s IICB-om, mrežom CSIRT-ova i Obavještajnim i situacijskim centrom Europske unije (EU INTCEN), ako je to primjenjivo i primjereno, te podložno odgovarajućim uvjetima povjerljivosti.

4. CERT-EU može prema potrebi, u skladu s člankom 17. ili 18., surađivati s relevantnim zajednicama u području kibernetičke sigurnosti u Uniji i njezinim državama članicama, među ostalim u sljedećim područjima:

(a)	pripravnost, koordinacija incidenata, razmjena informacija i odgovor na krize na tehničkoj razini u slučajevima povezanima sa subjektima Unije;

(b)	operativna suradnja u pogledu mreže CSIRT-ova, među ostalim u pogledu uzajamne pomoći;

(c)	saznanja o kibernetičkim prijetnjama, uključujući informiranost o stanju;

(d)	sve teme za koje je potrebna tehnička stručnost CERT-EU-a u području kibernetičke sigurnosti.

5. CERT-EU u okviru svojih nadležnosti sudjeluje u strukturiranoj suradnji s ENISA-om na izgradnji kapaciteta, operativnoj suradnji i dugoročnim strateškim analizama kibernetičkih prijetnji u skladu s Uredbom (EU) 2019/881. CERT-EU može surađivati i razmjenjivati informacije s Europolovim Centrom za kibernetički kriminalitet.

6. CERT-EU može pružati sljedeće usluge koje nisu opisane u njegovu katalogu usluga („usluge uz naknadu”):

(a)

usluge kojima se podupire kibernetička sigurnost IKT okruženja subjekata Unije, osim onih iz stavka 3., na temelju sporazumâ o razini usluga i ovisno o dostupnim resursima, osobito praćenje mreža širokog spektra, uključujući prvu liniju nadzora za vrlo ozbiljne kibernetičke prijetnje 24 sata dnevno sedam dana u tjednu;

(b)	usluge kojima se podupiru kibernetičke sigurnosne operacije ili kibernetički sigurnosni projekti subjekata Unije koje ne služe za zaštitu njihova IKT okruženja, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a;

(c)	na zahtjev, proaktivno skeniranje mrežnih i informacijskih sustava dotičnog subjekta Unije kako bi se otkrile ranjivosti koje bi mogle imati znatan učinak;

(d)	usluge kojima se podupire sigurnost IKT okruženja organizacija koje nisu subjekti Unije, a koje blisko surađuju sa subjektima Unije, na primjer zbog zadaća ili dužnosti koje su im dodijeljene na temelju prava Unije, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a.

Kad je riječ o prvom podstavku točki (d), CERT-EU može iznimno sklapati sporazume o razini usluga sa subjektima koji nisu subjekti Unije uz prethodno odobrenje IICB-a.

7. CERT-EU organizira vježbe u području kibernetičke sigurnosti i može sudjelovati u njima ili preporučiti sudjelovanje u postojećim vježbama, ako je to primjenjivo u bliskoj suradnji s ENISA-om, kad je to primjenjivo, kako bi se testirala razina kibernetičke sigurnosti subjekata Unije.

8. CERT-EU može pružiti pomoć subjektima Unije u pogledu incidenata u mrežnim i informacijskim sustavima u kojima se postupa s kvalificiranim podatcima EU-a ako dotični subjekti Unije to izričito zatraže u skladu sa svojim postupcima. Pružanjem pomoći CERT-EU-a na temelju ovog stavka ne dovode se u pitanje primjenjiva pravila o zaštiti klasificiranih podataka.

9. CERT-EU obavješćuje subjekte Unije o svojim postupcima i procesima za postupanje s incidentima.

10. CERT-EU s visokom razinom povjerljivosti i pouzdanosti putem odgovarajućih mehanizama suradnje i linija izvješćivanja doprinosi relevantnim i anonimiziranim informacijama o velikim incidentima i načinu na koji se postupalo s njima. Te se informacije unose u izvješće iz članka 10. stavka 14.

11. CERT-EU u suradnji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka podupire dotične subjekte Unije pri rješavanju incidenata koji za posljedicu imaju povrede osobnih podataka, ne dovodeći u pitanje nadležnosti i zadaće Europskog nadzornika za zaštitu podatak kao nadzornog tijela u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

12. Ako to resorni odjeli subjekata Unije izričito zatraže, CERT-EU može pružiti tehnički savjet ili tehnička mišljenja o relevantnim pitanjima vezanima uz politike.

Članak 17.

Suradnja CERT-EU-a s partnerima iz država članica

1. CERT-EU bez nepotrebne odgode surađuje i razmjenjuje informacije s partnerima iz država članica, osobito s CSIRT-ovima imenovanima ili uspostavljenima na temelju članka 10. Direktive (EU) 2022/2555, ili, ako je to primjenjivo, s nadležnim tijelima i jedinstvenim kontaktnim točkama imenovanima ili uspostavljenima na temelju članka 8. te direktive, u pogledu incidenata, kibernetičkih prijetnji, ranjivosti, izbjegnutih incidenata, mogućih protumjera te najbolje prakse i o svim pitanjima važnima za poboljšanje zaštite IKT okruženja subjekata Unije, među ostalim putem mreže CSIRT-ova uspostavljene na temelju članka 15. Direktive (EU) 2022/2555. CERT-EU podupire Komisiju u okviru mreže EU-CyCLONe osnovane člankom 16. Direktive (EU) 2022/2555 pri koordiniranom upravljanju kibernetičkim incidentima velikih razmjera i kibernetičkim krizama.

2. Ako CERT-EU sazna za značajni incident do kojeg je došlo na državnom području pojedine države članice, o tome bez odgode obavješćuje svakog relevantnog partnera u toj državi članici, u skladu sa stavkom 1.

3. Pod uvjetom da su osobni podatci zaštićeni u skladu s primjenjivim pravom Unije o zaštiti podataka CERT-EU bez nepotrebne odgode razmjenjuje relevantne informacije specifične za određeni incident s partnerima iz država članica kako bi se olakšalo otkrivanje sličnih kibernetičkih prijetnji ili incidenata ili kako bi se dao doprinos analizi incidenta, bez odobrenja pogođenog subjekta Unije. CERT-EU smije razmjenjivati informacije specifične za određeni incident kojima se otkriva identitet mete incidenta samo u slučaju jedne od sljedećih situacija:

(a)	pogođeni subjekt Unije dao je suglasnost;

(b)	pogođeni subjekt Unije nije dao suglasnost u skladu s točkom (a), ali bi se otkrivanjem identiteta pogođenog subjekta Unije povećala vjerojatnost da bi se incidenti drugdje izbjegli ili da bi se ublažili njihovi učinci;

(c)	pogođeni subjekt Unije već je objavio da je bio pogođen incidentom.

Odluke o razmjeni informacija specifičnih za određeni incident kojima se otkriva identitet mete incidenta u skladu s prvim podstavkom točkom (b) potvrđuje voditelj CERT-EU-a. Prije donošenja takve odluke CERT-EU pisanim putem stupa u kontakt s pogođenim subjektom Unije i jasno objašnjava način na koji bi otkrivanje njegova identiteta pomoglo u izbjegavanju ili ublažavanju incidenata drugdje. Voditelj CERT-EU-a daje objašnjenje i izričito traži od subjekta Unije da se u utvrđenom roku izjasni daje li suglasnost. Voditelj CERT-EU-a također obavješćuje subjekt Unije da, s obzirom na dano objašnjenje, zadržava pravo na otkrivanje informacija čak i bez suglasnosti. Pogođeni subjekt Unije obavješćuje se prije otkrivanja informacija.

Članak 20.

Aranžmani za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti

1. Subjekti Unije mogu CERT-EU-u dobrovoljno dostaviti informacije o incidentima, kibernetičkim prijetnjama, izbjegnutim incidentima i ranjivostima koji na njih utječu. CERT-EU osigurava dostupnost učinkovitih sredstava komunikacije s visokom razinom sljedivosti, povjerljivosti i pouzdanosti u svrhu olakšavanja razmjene informacija sa subjektima Unije. Pri obradi obavijesti CERT-EU može dati prednost obradi obveznih obavijesti pred obradom obavijesti na dobrovoljnoj osnovi. Ne dovodeći u pitanje članak 12., subjektu Unije koji je obavijest podnio dobrovoljno ne smiju se zbog tog obavješćivanja nametati dodatne obveze, kojima ne bi podlijegao da nije podnio tu obavijest.

2. Kako bi obavio svoju misiju i zadaće koje su mu dodijeljene u skladu s člankom 13., CERT-EU može od subjekata Unije zatražiti da mu iz svojih evidencija IKT sustava dostave informacije, uključujući informacije koje se odnose na kibernetičke prijetnje, izbjegnute incidente, ranjivosti, pokazatelje ugroženosti, kibernetička sigurnosna upozorenja i preporuke o konfiguraciji kibernetičkih sigurnosnih alata za otkrivanje incidenata. Subjekt Unije kojem je podnesen zahtjev bez nepotrebne odgode dostavlja tražene informacije i sva njihova naknadna ažuriranja.

3. CERT-EU može razmjenjivati sa subjektima Unije informacije specifične za određeni incident kojima se otkriva identitet subjekta Unije pogođenog incidentom pod uvjetom da subjekt Unije pogođen incidentom za to dade suglasnost. Ako subjekt Unije uskrati suglasnost, on dostavlja CERT-EU-u razloge kojima potkrepljuje tu odluku.

4. Subjekti Unije na zahtjev razmjenjuju informacije s Europskim parlamentom i Vijećem o dovršetku planova za kibernetičku sigurnost.

5. IICB ili CERT-EU, ovisno o slučaju, dostavljaju smjernice, preporuke i pozive na djelovanje Europskom parlamentu i Vijeću na njihov zahtjev.

6. Obveze razmjene informacija utvrđene u ovom članku ne odnose se na:

(a)	klasificirane podatke EU-a,

(b)	informacije čija je daljnja distribucija isključena vidljivom oznakom, osim ako je njihova razmjena s CERT-EU-om izričito dopuštena.

Članak 22.

Koordinacija i suradnja pri odgovoru na incidente

1. CERT-EU djeluje kao koordinacijsko čvorište za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti i za odgovor na incidente te tako olakšava razmjenu informacija o incidentima, kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i izbjegnutim incidentima među:

(a)	subjektima Unije;

(b)	partnerima iz članaka 17. i 18.

2. CERT-EU, ako je relevantno u bliskoj suradnji s ENISA-om, olakšava koordinaciju odgovora na incidente među subjektima Unije, uključujući:

(a)	doprinos dosljednoj vanjskoj komunikaciji;

(b)	uzajamnu potporu, kao što je razmjena informacija relevantnih za subjekte Unije ili pružanje pomoći, prema potrebi izravno na licu mjesta;

(c)	optimalnu upotrebu operativnih resursa;

(d)	koordinaciju s drugim mehanizmima za odgovor na krize na razini Unije.

3. CERT-EU, u bliskoj suradnji s ENISA-om, pruža potporu subjektima Unije u pogledu informiranosti o incidentima, kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i izbjegnutim incidentima te im pruža informacije o najnovijim zbivanjima u području kibernetičke sigurnosti.

4. IICB do 8. siječnja 2025. na temelju prijedloga CERT-EU-a donosi smjernice ili preporuke o koordinaciji odgovora na incidente i suradnji u slučaju značajnih incidenata. Ako se sumnja da je incident kaznene prirode, CERT-EU bez nepotrebne odgode savjetuje o tome kako prijaviti incident tijelima za izvršavanje zakonodavstva.

5. Na poseban zahtjev države članice i uz odobrenje dotičnih subjekata Unije CERT-EU može pozvati stručnjake s popisa iz članka 23. stavka 4. kako bi doprinijeli odgovoru na veliki incident koji ima učinak u toj državi članici ili kibernetički sigurnosni incident velikih razmjera u skladu s člankom 15. stavkom 3. točkom (g) Direktive (EU) 2022/2555. IICB na prijedlog CERT EU-a odobrava posebna pravila o pristupu tehničkim stručnjacima iz subjekata Unije i njihovu djelovanju.

Članak 23.

Upravljanje velikim incidentima

1. Kako bi se na operativnoj razini pružila podrška koordiniranom upravljanju velikim incidentima koji utječu na subjekte Unije i doprinijelo redovitoj razmjeni relevantnih informacija među subjektima Unije i s državama članicama, IICB u skladu s člankom 11. točkom (q) uspostavlja plan upravljanja kibernetičkim krizama na temelju aktivnosti iz članka 22. stavka 2., u bliskoj suradnji s CERT-EU-om i ENISA-om. Plan za upravljanje kibernetičkim krizama sadržava barem sljedeće elemente:

(a)	aranžmane koji se odnose na koordinaciju i protok informacija među subjektima Unije za upravljanje velikim incidentima na operativnoj razini;

(b)	zajedničke standardne operativne postupke;

(c)	zajedničku taksonomiju ozbiljnosti velikih incidenata i pokretačkih točaka krize;

(d)	redovite vježbe;

(e)	sigurne komunikacijske kanale koje treba upotrebljavati.

2. Predstavnik Komisije u IICB-u, podložno planu upravljanja kibernetičkim krizama uspostavljenom na temelju stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 2. prvi podstavak Direktive (EU) 2022/2555, kontaktna je točka za razmjenu relevantnih informacija o velikim incidentima s mrežom EU-CyCLONe.

3. CERT-EU koordinira upravljanje velikim incidentima među subjektima Unije. On vodi evidenciju dostupnog tehničkog stručnog znanja koje bi bilo potrebno za odgovor na incident u slučaju velikih incidenata i pomaže IICB-u u koordinaciji planova za upravljanje kibernetičkim krizama subjekata Unije iz članka 9. stavka 2. u slučaju velikih incidenata.

4. Subjekti Unije doprinose evidentiranju tehničkog stručnog znanja dostavljanjem popisa stručnjaka dostupnih u njihovim organizacijama koji se ažurira jedanput godišnje, a sadržava pojedinosti o specifičnim tehničkim vještinama stručnjaka.

POGLAVLJE VI.

ZAVRSNE ODREDBE

whereas

keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR

Cyber Resilience Act 2023/2841 HR