search

keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR

 BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2023/2841 HR cercato: 'putem' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl


expand index putem:


whereas putem:


definitions:


cloud tag: and the number of total unique words without stopwords is: 702

 

Članak 8.

Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima

1.   Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.

2.   Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:

(a)

politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka;

(b)

politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava;

(c)

ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku;

(d)

prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga;

(e)

provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika;

(f)

organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti;

(g)

upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže;

(h)

sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa;

(i)

sigurnost operacija;

(j)

sigurnost komunikacija;

(k)

nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje;

(l)

ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda;

(m)

sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga;

(n)

postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa;

(o)

upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i

(p)

promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti.

Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.

3.   Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:

(a)

tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu;

(b)

konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja;

(c)

upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima;

(d)

upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa;

(e)

prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije;

(f)

proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera;

(g)

uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera;

(h)

izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe;

(i)

redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti;

(j)

ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije;

(k)

poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:

i.

uklanjanjem ugovornih prepreka koje pružateljima IKT usluga otežavaju razmjenu informacija o incidentima, ranjivostima i kibernetičkim prijetnjama s CERT-EU-om;

ii.

ugovornim obvezama prijavljivanja incidenata, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te uspostavljanjem primjerenih mehanizama odgovora na incidente i praćenja incidenata.

Članak 13.

Misija i zadaće CERT-EU-a

1.   Misija CERT-EU-a jest doprinositi sigurnosti neklasificiranog IKT okruženja subjekata Unije tako što im pruža savjete o kibernetičkoj sigurnosti, pomaže im u sprečavanju, otkrivanju i ublažavanju incidenata, postupanju s njima, odgovoru na njih i oporavku od njih te tako što preuzima ulogu njihova koordinacijskog čvorišta za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti i za odgovor na incidente.

2.   CERT-EU prikuplja informacije o kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i incidentima u neklasificiranoj IKT infrastrukturi te upravlja njima, analizira ih i razmjenjuje sa subjektima Unije. Koordinira odgovore na incidente na međuinstitucijskoj razini i razini subjekata Unije, među ostalim pružanjem ili koordinacijom pružanja specijalizirane operativne pomoći.

3.   CERT-EU obavlja sljedeće zadaće kako bi pomagao subjektima Unije:

(a)

pruža im potporu u provedbi ove Uredbe i doprinosi koordinaciji provedbe ove Uredbe putem mjera navedenih u članku 14. stavku 1. ili putem ad hoc izvješća koja je zatražio IICB;

(b)

nudi standardne usluge CSIRT-ova za subjekte Unije putem paketa kibernetičkih sigurnosnih usluga opisanih u njegovu katalogu usluga („osnovne usluge”);

(c)

održava mrežu kolega i suradnika radi pružanja potpore uslugama, kako je navedeno u člancima 17. i 18.;

(d)

skreće pozornost IICB-a na sve probleme koji se odnose na provedbu ove Uredbe i provedbu smjernica, preporuka i pozivâ na djelovanje;

(e)

na temelju informacija iz stavka 2. doprinosi informiranosti o stanju kibernetičke sigurnosti situaciji u Uniji u bliskoj suradnji s ENISA-om;

(f)

koordinira upravljanje velikim incidentima;

(g)

u ime subjekata Unije djeluje kao ekvivalent koordinatora imenovanog za potrebe koordiniranog otkrivanja ranjivosti u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2022/2555;

(h)

na zahtjev subjekta Unije osigurava proaktivno neinvazivno skeniranje javno dostupnih mrežnih i informacijskih sustava tog subjekta Unije.

Informacije iz prvog podstavka točke (e) dijele se s IICB-om, mrežom CSIRT-ova i Obavještajnim i situacijskim centrom Europske unije (EU INTCEN), ako je to primjenjivo i primjereno, te podložno odgovarajućim uvjetima povjerljivosti.

4.   CERT-EU može prema potrebi, u skladu s člankom 17. ili 18., surađivati s relevantnim zajednicama u području kibernetičke sigurnosti u Uniji i njezinim državama članicama, među ostalim u sljedećim područjima:

(a)

pripravnost, koordinacija incidenata, razmjena informacija i odgovor na krize na tehničkoj razini u slučajevima povezanima sa subjektima Unije;

(b)

operativna suradnja u pogledu mreže CSIRT-ova, među ostalim u pogledu uzajamne pomoći;

(c)

saznanja o kibernetičkim prijetnjama, uključujući informiranost o stanju;

(d)

sve teme za koje je potrebna tehnička stručnost CERT-EU-a u području kibernetičke sigurnosti.

5.   CERT-EU u okviru svojih nadležnosti sudjeluje u strukturiranoj suradnji s ENISA-om na izgradnji kapaciteta, operativnoj suradnji i dugoročnim strateškim analizama kibernetičkih prijetnji u skladu s Uredbom (EU) 2019/881. CERT-EU može surađivati i razmjenjivati informacije s Europolovim Centrom za kibernetički kriminalitet.

6.   CERT-EU može pružati sljedeće usluge koje nisu opisane u njegovu katalogu usluga („usluge uz naknadu”):

(a)

usluge kojima se podupire kibernetička sigurnost IKT okruženja subjekata Unije, osim onih iz stavka 3., na temelju sporazumâ o razini usluga i ovisno o dostupnim resursima, osobito praćenje mreža širokog spektra, uključujući prvu liniju nadzora za vrlo ozbiljne kibernetičke prijetnje 24 sata dnevno sedam dana u tjednu;

(b)

usluge kojima se podupiru kibernetičke sigurnosne operacije ili kibernetički sigurnosni projekti subjekata Unije koje ne služe za zaštitu njihova IKT okruženja, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a;

(c)

na zahtjev, proaktivno skeniranje mrežnih i informacijskih sustava dotičnog subjekta Unije kako bi se otkrile ranjivosti koje bi mogle imati znatan učinak;

(d)

usluge kojima se podupire sigurnost IKT okruženja organizacija koje nisu subjekti Unije, a koje blisko surađuju sa subjektima Unije, na primjer zbog zadaća ili dužnosti koje su im dodijeljene na temelju prava Unije, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a.

Kad je riječ o prvom podstavku točki (d), CERT-EU može iznimno sklapati sporazume o razini usluga sa subjektima koji nisu subjekti Unije uz prethodno odobrenje IICB-a.

7.   CERT-EU organizira vježbe u području kibernetičke sigurnosti i može sudjelovati u njima ili preporučiti sudjelovanje u postojećim vježbama, ako je to primjenjivo u bliskoj suradnji s ENISA-om, kad je to primjenjivo, kako bi se testirala razina kibernetičke sigurnosti subjekata Unije.

8.   CERT-EU može pružiti pomoć subjektima Unije u pogledu incidenata u mrežnim i informacijskim sustavima u kojima se postupa s kvalificiranim podatcima EU-a ako dotični subjekti Unije to izričito zatraže u skladu sa svojim postupcima. Pružanjem pomoći CERT-EU-a na temelju ovog stavka ne dovode se u pitanje primjenjiva pravila o zaštiti klasificiranih podataka.

9.   CERT-EU obavješćuje subjekte Unije o svojim postupcima i procesima za postupanje s incidentima.

10.   CERT-EU s visokom razinom povjerljivosti i pouzdanosti putem odgovarajućih mehanizama suradnje i linija izvješćivanja doprinosi relevantnim i anonimiziranim informacijama o velikim incidentima i načinu na koji se postupalo s njima. Te se informacije unose u izvješće iz članka 10. stavka 14.

11.   CERT-EU u suradnji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka podupire dotične subjekte Unije pri rješavanju incidenata koji za posljedicu imaju povrede osobnih podataka, ne dovodeći u pitanje nadležnosti i zadaće Europskog nadzornika za zaštitu podatak kao nadzornog tijela u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.

12.   Ako to resorni odjeli subjekata Unije izričito zatraže, CERT-EU može pružiti tehnički savjet ili tehnička mišljenja o relevantnim pitanjima vezanima uz politike.

Članak 17.

Suradnja CERT-EU-a s partnerima iz država članica

1.   CERT-EU bez nepotrebne odgode surađuje i razmjenjuje informacije s partnerima iz država članica, osobito s CSIRT-ovima imenovanima ili uspostavljenima na temelju članka 10. Direktive (EU) 2022/2555, ili, ako je to primjenjivo, s nadležnim tijelima i jedinstvenim kontaktnim točkama imenovanima ili uspostavljenima na temelju članka 8. te direktive, u pogledu incidenata, kibernetičkih prijetnji, ranjivosti, izbjegnutih incidenata, mogućih protumjera te najbolje prakse i o svim pitanjima važnima za poboljšanje zaštite IKT okruženja subjekata Unije, među ostalim putem mreže CSIRT-ova uspostavljene na temelju članka 15. Direktive (EU) 2022/2555. CERT-EU podupire Komisiju u okviru mreže EU-CyCLONe osnovane člankom 16. Direktive (EU) 2022/2555 pri koordiniranom upravljanju kibernetičkim incidentima velikih razmjera i kibernetičkim krizama.

2.   Ako CERT-EU sazna za značajni incident do kojeg je došlo na državnom području pojedine države članice, o tome bez odgode obavješćuje svakog relevantnog partnera u toj državi članici, u skladu sa stavkom 1.

3.   Pod uvjetom da su osobni podatci zaštićeni u skladu s primjenjivim pravom Unije o zaštiti podataka CERT-EU bez nepotrebne odgode razmjenjuje relevantne informacije specifične za određeni incident s partnerima iz država članica kako bi se olakšalo otkrivanje sličnih kibernetičkih prijetnji ili incidenata ili kako bi se dao doprinos analizi incidenta, bez odobrenja pogođenog subjekta Unije. CERT-EU smije razmjenjivati informacije specifične za određeni incident kojima se otkriva identitet mete incidenta samo u slučaju jedne od sljedećih situacija:

(a)

pogođeni subjekt Unije dao je suglasnost;

(b)

pogođeni subjekt Unije nije dao suglasnost u skladu s točkom (a), ali bi se otkrivanjem identiteta pogođenog subjekta Unije povećala vjerojatnost da bi se incidenti drugdje izbjegli ili da bi se ublažili njihovi učinci;

(c)

pogođeni subjekt Unije već je objavio da je bio pogođen incidentom.

Odluke o razmjeni informacija specifičnih za određeni incident kojima se otkriva identitet mete incidenta u skladu s prvim podstavkom točkom (b) potvrđuje voditelj CERT-EU-a. Prije donošenja takve odluke CERT-EU pisanim putem stupa u kontakt s pogođenim subjektom Unije i jasno objašnjava način na koji bi otkrivanje njegova identiteta pomoglo u izbjegavanju ili ublažavanju incidenata drugdje. Voditelj CERT-EU-a daje objašnjenje i izričito traži od subjekta Unije da se u utvrđenom roku izjasni daje li suglasnost. Voditelj CERT-EU-a također obavješćuje subjekt Unije da, s obzirom na dano objašnjenje, zadržava pravo na otkrivanje informacija čak i bez suglasnosti. Pogođeni subjekt Unije obavješćuje se prije otkrivanja informacija.


whereas
keyboard_arrow_down