keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR

1.   Do 8. srpnja 2025. i najmanje svake dvije godine nakon tog datuma svaki subjekt Unije provodi procjenu zrelosti kibernetičke sigurnosti koja uključuje sve elemente njegova IKT okruženja.

2.   Procjene zrelosti kibernetičke sigurnosti provode se, prema potrebi, uz pomoć specijalizirane treće strane.

3.   Subjekti Unije sa sličnim strukturama mogu surađivati u provedbi procjena zrelosti kibernetičke sigurnosti za svoje subjekte.

4.   Na temelju zahtjeva Međuinstitucijskog odbora za kibernetičku sigurnost osnovanog člankom 10. i uz izričitu suglasnost dotičnog subjekta Unije, o rezultatima procjene zrelosti kibernetičke sigurnosti može se raspravljati u okviru tog Odbora ili u okviru neformalne skupine lokalnih službenika za kibernetičku sigurnost kako bi se izvukle pouke iz iskustava i razmijenila najbolja praksa.

1.   Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.

2.   Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:

(a)	politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka;

(b)	politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava;

(c)	ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku;

(d)	prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga;

(e)	provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika;

(f)	organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti;

(g)	upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže;

(h)	sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa;

(i)	sigurnost operacija;

(j)	sigurnost komunikacija;

(k)	nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje;

(l)	ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda;

(m)	sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga;

(n)	postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa;

(o)	upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i

(p)	promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti.

Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.

3.   Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:

(a)	tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu;

(b)	konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja;

(c)	upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima;

(d)	upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa;

(e)	prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije;

(f)	proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera;

(g)	uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera;

(h)	izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe;

(i)	redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti;

(j)	ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije;

(k)

poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti: i. uklanjanjem ugovornih prepreka koje pružateljima IKT usluga otežavaju razmjenu informacija o incidentima, ranjivostima i kibernetičkim prijetnjama s CERT-EU-om; ii. ugovornim obvezama prijavljivanja incidenata, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te uspostavljanjem primjerenih mehanizama odgovora na incidente i praćenja incidenata.

1.   CERT-EU podupire provedbu ove Uredbe:

(a)	izdavanjem poziva na djelovanje u kojima se opisuju hitne sigurnosne mjere koje subjekti Unije trebaju poduzeti u zadanom roku;

(b)	podnošenjem prijedloga IICB-u za smjernice upućene svim subjektima Unije ili nekoj njihovoj podskupini;

(c)	podnošenjem prijedloga IICB-u za preporuke upućene pojedinačnim subjektima Unije.

U pogledu prvog podstavka točke (a), dotični subjekt Unije bez nepotrebne odgode nakon primitka poziva na djelovanje obavješćuje CERT-EU o načinu primjene hitnih sigurnosnih mjera.

2.   Smjernice i preporuke mogu sadržavati:

(a)

zajedničke metodologije i model za procjenu zrelosti kibernetičke sigurnosti subjekata Unije, uključujući odgovarajuće ljestvice ili ključne pokazatelje uspješnosti, koji služe kao referenca za potporu kontinuiranom poboljšanju kibernetičke sigurnosti u svim subjektima Unije i olakšavaju određivanje prioriteta među područjima i mjerama kibernetičke sigurnosti uzimajući u obzir razinu kibernetičke sigurnosti subjekata;

(b)	aranžmane za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima i mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima ili za njihovo poboljšanje;

(c)	aranžmane za procjenu zrelosti kibernetičke sigurnosti i planove za kibernetičku sigurnost

(d)	prema potrebi, upotrebu zajedničke tehnologije, arhitekture, otvorenog koda i povezane najbolje prakse radi postizanja interoperabilnosti i zajedničkih standarda, uključujući koordinirani pristup sigurnosti lanca opskrbe;

(e)	prema potrebi, informacije kojima se olakšava upotreba instrumenata zajedničke nabave za kupnju relevantnih kibernetičkih sigurnosnih usluga i proizvoda od vanjskih dobavljača;

(f)	aranžmani za razmjenu informacija u skladu s člankom 20.

1.   Nakon što dobije odobrenje dvotrećinske većine članova IICB-a, Komisija imenuje voditelja CERT-EU-a. Savjetovanje s IICB-om obavezno je u svim fazama postupka imenovanja, osobito pri izradi obavijesti o slobodnom radnom mjestu, razmatranju prijava i imenovanju odbora za odabir za radno mjesto. Postupkom odabira, uključujući konačni uži popis kandidata s kojeg se imenuje voditelj CERT-EU-a, osigurava se pravedna zastupljenost svakog spola, uzimajući u obzir podnesene prijave.

2.   Voditelj CERT-EU-a odgovoran je za pravilno funkcioniranje CERT-EU-a i djeluje u okviru svog djelokruga i pod vodstvom IICB-a. Voditelj CERT-EU-a redovito podnosi izvješća predsjedniku IICB-a i podnosi ad hoc izvješća IICB-u na njegov zahtjev.

3.   Voditelj CERT-EU-a pomaže odgovornom dužnosniku kojem je delegirana ovlast ovjeravanja u sastavljanju godišnjeg izvješća o radu, koje sadržava financijske informacije i informacije o upravljanju, uključujući rezultate kontrola, koje se sastavlja u skladu s člankom 74. stavkom 9. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te redovito izvješćuje dužnosnika kojem je delegirana ovlast ovjeravanja o provedbi mjera u pogledu kojih su ovlasti dalje delegirane voditelju CERT-EU-a.

4.   Voditelj CERT-EU-a svake godine izrađuje financijski plan administrativnih prihoda i rashoda za svoje aktivnosti, prijedlog godišnjeg programa rada, prijedlog kataloga usluga CERT-EU-a, prijedloge za reviziju kataloga usluga, prijedlog dogovora za sporazume o razini usluga i prijedlog ključnih pokazatelja uspješnosti za CERT-EU koje treba odobriti IICB u skladu s člankom 11. Pri reviziji popisa usluga u katalogu usluga CERT-EU-a voditelj CERT-EU-a uzima u obzir resurse dodijeljene CERT-EU-u.

5.   Voditelj CERT-EU-a najmanje jednom godišnje podnosi IICB-u i predsjedniku IICB-a izvješća o aktivnostima i uspješnosti CERT-EU-a tijekom referentnog razdoblja, među ostalim o izvršenju proračuna, sklopljenim sporazumima o razini usluga i pisanim sporazumima, suradnji s partnerima i suradnicima te službenim putovanjima osoblja, uključujući izvješća iz članka 11. Ta izvješća uključuju program rada za sljedeće razdoblje, financijsko planiranje prihoda i rashoda, uključujući za osoblje, planirano ažuriranje kataloga usluga CERT-EU-a i procjenu očekivanog učinka koji bi takva ažuriranja mogla imati na financijske i ljudske resurse.