keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR
BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf
- 1 Članak 8. Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE II.
MJERE ZA VISOKU ZAJEDNIČKU RAZINU KIBERNETIČKE SIGURNOSTI
POGLAVLJE III.
MEĐUINSTITUCIJSKI ODBOR ZA KIBERNETIČKU SIGURNOST
POGLAVLJE IV.
CERT-EU
POGLAVLJE V.
OBVEZE SURADNJE I IZVJESCIVANJA
POGLAVLJE VI.
ZAVRSNE ODREDBE
- unije 56
- eu / 23
- sigurnosti 23
- kibernetičke 21
- kako 18
- europske 16
- znači 15
- direktive 15
- iicb-a 14
- može 14
- europskog 13
- skladu 13
- uredbe 13
- sigurnost 12
- kibernetičkim 12
- koje 12
- usluga 12
- subjekta 11
- subjekata 11
- članku 11
- koji 11
- cert-eu-a 11
- vijeća 10
- cert-eu 10
- temelju 10
- uključujući 10
- sigurnosnim 10
- str 9
- incidenata 9
- području 8
- parlamenta 8
- iicb 8
- točki 8
- eu br / 8
- sl l 7
- subjektima 7
- rizicima 7
- razini 7
- člankom 7
- koja 7
- mjere 6
- europski 6
- subjekti 6
- podataka 6
- br / 6
- suradnji 6
- iicb 6
- upravljanje 6
- odbor 6
- incidentima 6
Članak 3.
Definicije
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. | „subjekti Unije” znači institucije, tijela, uredi i agencije Unije koji su osnovani Ugovorom o Europskoj uniji, Ugovorom o funkcioniranju europske unije (TFEU) ili Ugovorom o osnivanju europske zajednice za atomsku energiju ili na temelju tih ugovora; |
2. | „mrežni i informacijski sustav” znači mrežni i informacijski sustav kako je definiran u članku 6. točki 1. Direktive (EU) 2022/2555; |
3. | „sigurnost mrežnih i informacijskih sustava” znači sigurnost mrežnih i informacijskih sustava kako je definirana u članku 6. točki 2. Direktive (EU) 2022/2555; |
4. | „kibernetička sigurnost” znači kibernetička sigurnost kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/881; |
5. | „najviša rukovodeća razina” znači rukovoditelj, rukovodeće tijelo ili koordinacijsko i nadzorno tijelo koji su odgovorni za funkcioniranje subjekta Unije, na najvišoj upravnoj razini, s mandatom za donošenje ili odobravanje odluka u skladu s upravljačkim aranžmanima na visokoj razini tog subjekta Unije, ne dovodeći u pitanje formalne odgovornosti drugih rukovodećih razina u pogledu usklađenosti i upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizikom u njihovim područjima odgovornosti; |
6. | „izbjegnuti incident” znači izbjegnuti incident kako je definiran u članku 6. točki 5. Direktive (EU) 2022/2555; |
7. | „incident” znači incident kako je definiran u članku 6. točki 6. Direktive (EU) 2022/2555; |
8. | „veliki incident” znači svaki incident koji uzrokuje razinu poremećaja koja premašuje sposobnost subjekta Unije i CERT-EU-a da na njega odgovore ili koji ima znatan učinak na najmanje dva subjekta Unije; |
9. | „kibernetički sigurnosni incident velikih razmjera” znači kibernetički sigurnosni incident velikih razmjera kako je definiran u članku 6. točki 7. Direktive (EU) 2022/2555; |
10. | „postupanje s incidentom” znači postupanje s incidentom kako je definirano u članku 6. točki 8. Direktive (EU) 2022/2555; |
11. | „kibernetička prijetnja” znači kibernetička prijetnja kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) 2019/881; |
12. | „ozbiljna kibernetička prijetnja” znači ozbiljna kibernetička prijetnja kako je definirana u članku 6. točki 11. Direktive (EU) 2022/2555; |
13. | „ranjivost” znači ranjivost kako je definirana u članku 6. točki 15. Direktive (EU) 2022/2555; |
14. | „kibernetički sigurnosni rizik” znači rizik kako je definiran u članku 6. točki 9. Direktive (EU) 2022/2555; |
15. | „usluga računalstva u oblaku” znači usluga računalstva u oblaku kako je definirana u članku 6. točki 30. Direktive (EU) 2022/2555. |
Članak 5.
Provedba mjera
1. Do 8. rujna 2024. Međuinstitucijski odbor za kibernetičku sigurnost osnovan člankom 10., nakon savjetovanja s Agencijom europske unije za kibersigurnost (ENISA) i nakon što primi smjernice od CERT-EU-a, izdaje smjernice subjektima Unije za potrebe provedbe početnog preispitivanja stanja kibernetičke sigurnosti i uspostave unutarnjeg okvira za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima, opće upravljanje njima i njihovu kontrolu u skladu s člankom 6., provedbu procjena zrelosti kibernetičke sigurnosti u skladu s člankom 7., poduzimanje mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima u skladu s člankom 8. i donošenja plana za kibernetičku sigurnost u skladu s člankom 9.
2. Pri provedbi članaka od 6. do 9. subjekti Unije uzimaju u obzir smjernice iz stavka 1. ovog članka, kao i relevantne smjernice i preporuke donesene na temelju članaka 11. i 14.
Članak 8.
Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
1. Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.
2. Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:
(a) | politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka; |
(b) | politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava; |
(c) | ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku; |
(d) | prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga; |
(e) | provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika; |
(f) | organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti; |
(g) | upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže; |
(h) | sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa; |
(i) | sigurnost operacija; |
(j) | sigurnost komunikacija; |
(k) | nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje; |
(l) | ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda; |
(m) | sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga; |
(n) | postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa; |
(o) | upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i |
(p) | promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti. |
Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.
3. Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:
(a) | tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu; |
(b) | konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja; |
(c) | upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima; |
(d) | upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa; |
(e) | prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije; |
(f) | proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera; |
(g) | uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera; |
(h) | izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe; |
(i) | redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti; |
(j) | ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije; |
(k) | poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:
|
Članak 10.
Međuinstitucijski odbor za kibernetičku sigurnost
1. Osniva se Međuinstitucijski odbor za kibernetičku sigurnost (IICB).
2. IICB je odgovoran za:
(a) | praćenje provedbe ove Uredbe od strane subjekata Unije i pružanje potpore u provedbi; |
(b) | nadzor nad provedbom općih prioriteta i ciljeva CERT-EU-a i strateško usmjeravanje CERT-EU-a. |
3. IICB se sastoji od:
(a) | po jednog predstavnika kojeg imenuje svako od sljedećih tijela:
|
(b) | tri predstavnika koje Mreža agencija EU-a (EUAN) imenuje na temelju prijedloga svojeg savjetodavnog odbora za IKT kako bi zastupali interese tijela, ureda i agencija Unije koji upravljaju vlastitim IKT okruženjem, osim onih iz točke (a). |
Subjekti Unije zastupljeni u IICB-u nastoje postići rodnu ravnotežu među imenovanim predstavnicima.
4. Članovima IICB-a može pomagati zamjenik. Predsjednik može pozvati druge predstavnike subjekata Unije navedenih u stavku 3. ili drugih subjekata Unije da prisustvuju sastancima IICB-a bez prava glasa.
5. Voditelj CERT-EU-a i predsjednici Skupine za suradnju, mreže CSIRT-ova i EU-CyCLONe-a osnovanih člancima 14., 15. odnosno 16. Direktive (EU) 2022/2555 ili njihovi zamjenici mogu sudjelovati na sastancima IICB-a kao promatrači. U iznimnim slučajevima IICB može odlučiti drukčije, u skladu sa svojim internim poslovnikom.
6. IICB donosi svoj interni poslovnik.
7. U skladu sa svojim internim poslovnikom IICB iz redova svojih članova imenuje predsjednika na razdoblje od tri godine. Zamjenik predsjednika postaje punopravni član IICB-a na isto razdoblje.
8. IICB se sastaje najmanje triput godišnje na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev CERT-EU-a ili na zahtjev bilo kojeg od svojih članova.
9. Svaki član IICB-a ima jedan glas. Odluke IICB-a donose se običnom većinom, osim ako je u ovoj Uredbi predviđeno drugačije. Predsjednik IICB-a ne smije glasovati, osim u slučaju izjednačenog broja glasova kad predsjednik može dati odlučujući glas.
10. IICB može donositi odluke u pojednostavnjenom pisanom postupku pokrenutom u skladu sa svojim internim poslovnikom. U okviru tog postupka relevantna odluka smatra se odobrenom u roku koji odredi predsjednik, osim ako se neki član protivi.
11. Poslove tajništva za IICB obavlja Komisija i ona odgovara predsjedniku IICB-a.
12. Predstavnici koje imenuje EUAN prosljeđuju odluke IICB-a članovima EUAN-a. Svaki član EUAN-a ima pravo tim predstavnicima ili predsjedniku IICB-a postaviti sva pitanja za koja smatra da bi na njih trebalo upozoriti IICB.
13. IICB može osnovati izvršni odbor da mu pomaže u radu i delegirati mu neke od svojih zadaća i ovlasti. IICB utvrđuje poslovnik izvršnog odbora, uključujući zadaće i ovlasti izvršnog odbora te mandat njegovih članova.
14. Do 8. siječnja 2025., a nakon tog datuma jednom godišnje, IICB podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem detaljno opisuje napredak u provedbi ove Uredbe i posebno navodi opseg suradnje CERT-EU-a s partnerima iz država članica u svakoj od država članica. Izvješće je doprinos dvogodišnjem izvješću o stanju kibernetičke sigurnosti u Uniji donesenom na temelju članka 18. Direktive (EU) 2022/2555.
Članak 13.
Misija i zadaće CERT-EU-a
1. Misija CERT-EU-a jest doprinositi sigurnosti neklasificiranog IKT okruženja subjekata Unije tako što im pruža savjete o kibernetičkoj sigurnosti, pomaže im u sprečavanju, otkrivanju i ublažavanju incidenata, postupanju s njima, odgovoru na njih i oporavku od njih te tako što preuzima ulogu njihova koordinacijskog čvorišta za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti i za odgovor na incidente.
2. CERT-EU prikuplja informacije o kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i incidentima u neklasificiranoj IKT infrastrukturi te upravlja njima, analizira ih i razmjenjuje sa subjektima Unije. Koordinira odgovore na incidente na međuinstitucijskoj razini i razini subjekata Unije, među ostalim pružanjem ili koordinacijom pružanja specijalizirane operativne pomoći.
3. CERT-EU obavlja sljedeće zadaće kako bi pomagao subjektima Unije:
(a) | pruža im potporu u provedbi ove Uredbe i doprinosi koordinaciji provedbe ove Uredbe putem mjera navedenih u članku 14. stavku 1. ili putem ad hoc izvješća koja je zatražio IICB; |
(b) | nudi standardne usluge CSIRT-ova za subjekte Unije putem paketa kibernetičkih sigurnosnih usluga opisanih u njegovu katalogu usluga („osnovne usluge”); |
(c) | održava mrežu kolega i suradnika radi pružanja potpore uslugama, kako je navedeno u člancima 17. i 18.; |
(d) | skreće pozornost IICB-a na sve probleme koji se odnose na provedbu ove Uredbe i provedbu smjernica, preporuka i pozivâ na djelovanje; |
(e) | na temelju informacija iz stavka 2. doprinosi informiranosti o stanju kibernetičke sigurnosti situaciji u Uniji u bliskoj suradnji s ENISA-om; |
(f) | koordinira upravljanje velikim incidentima; |
(g) | u ime subjekata Unije djeluje kao ekvivalent koordinatora imenovanog za potrebe koordiniranog otkrivanja ranjivosti u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2022/2555; |
(h) | na zahtjev subjekta Unije osigurava proaktivno neinvazivno skeniranje javno dostupnih mrežnih i informacijskih sustava tog subjekta Unije. |
Informacije iz prvog podstavka točke (e) dijele se s IICB-om, mrežom CSIRT-ova i Obavještajnim i situacijskim centrom europske unije (EU INTCEN), ako je to primjenjivo i primjereno, te podložno odgovarajućim uvjetima povjerljivosti.
4. CERT-EU može prema potrebi, u skladu s člankom 17. ili 18., surađivati s relevantnim zajednicama u području kibernetičke sigurnosti u Uniji i njezinim državama članicama, među ostalim u sljedećim područjima:
(a) | pripravnost, koordinacija incidenata, razmjena informacija i odgovor na krize na tehničkoj razini u slučajevima povezanima sa subjektima Unije; |
(b) | operativna suradnja u pogledu mreže CSIRT-ova, među ostalim u pogledu uzajamne pomoći; |
(c) | saznanja o kibernetičkim prijetnjama, uključujući informiranost o stanju; |
(d) | sve teme za koje je potrebna tehnička stručnost CERT-EU-a u području kibernetičke sigurnosti. |
5. CERT-EU u okviru svojih nadležnosti sudjeluje u strukturiranoj suradnji s ENISA-om na izgradnji kapaciteta, operativnoj suradnji i dugoročnim strateškim analizama kibernetičkih prijetnji u skladu s Uredbom (EU) 2019/881. CERT-EU može surađivati i razmjenjivati informacije s Europolovim Centrom za kibernetički kriminalitet.
6. CERT-EU može pružati sljedeće usluge koje nisu opisane u njegovu katalogu usluga („usluge uz naknadu”):
(a) | usluge kojima se podupire kibernetička sigurnost IKT okruženja subjekata Unije, osim onih iz stavka 3., na temelju sporazumâ o razini usluga i ovisno o dostupnim resursima, osobito praćenje mreža širokog spektra, uključujući prvu liniju nadzora za vrlo ozbiljne kibernetičke prijetnje 24 sata dnevno sedam dana u tjednu; |
(b) | usluge kojima se podupiru kibernetičke sigurnosne operacije ili kibernetički sigurnosni projekti subjekata Unije koje ne služe za zaštitu njihova IKT okruženja, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a; |
(c) | na zahtjev, proaktivno skeniranje mrežnih i informacijskih sustava dotičnog subjekta Unije kako bi se otkrile ranjivosti koje bi mogle imati znatan učinak; |
(d) | usluge kojima se podupire sigurnost IKT okruženja organizacija koje nisu subjekti Unije, a koje blisko surađuju sa subjektima Unije, na primjer zbog zadaća ili dužnosti koje su im dodijeljene na temelju prava Unije, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a. |
Kad je riječ o prvom podstavku točki (d), CERT-EU može iznimno sklapati sporazume o razini usluga sa subjektima koji nisu subjekti Unije uz prethodno odobrenje IICB-a.
7. CERT-EU organizira vježbe u području kibernetičke sigurnosti i može sudjelovati u njima ili preporučiti sudjelovanje u postojećim vježbama, ako je to primjenjivo u bliskoj suradnji s ENISA-om, kad je to primjenjivo, kako bi se testirala razina kibernetičke sigurnosti subjekata Unije.
8. CERT-EU može pružiti pomoć subjektima Unije u pogledu incidenata u mrežnim i informacijskim sustavima u kojima se postupa s kvalificiranim podatcima EU-a ako dotični subjekti Unije to izričito zatraže u skladu sa svojim postupcima. Pružanjem pomoći CERT-EU-a na temelju ovog stavka ne dovode se u pitanje primjenjiva pravila o zaštiti klasificiranih podataka.
9. CERT-EU obavješćuje subjekte Unije o svojim postupcima i procesima za postupanje s incidentima.
10. CERT-EU s visokom razinom povjerljivosti i pouzdanosti putem odgovarajućih mehanizama suradnje i linija izvješćivanja doprinosi relevantnim i anonimiziranim informacijama o velikim incidentima i načinu na koji se postupalo s njima. Te se informacije unose u izvješće iz članka 10. stavka 14.
11. CERT-EU u suradnji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka podupire dotične subjekte Unije pri rješavanju incidenata koji za posljedicu imaju povrede osobnih podataka, ne dovodeći u pitanje nadležnosti i zadaće Europskog nadzornika za zaštitu podatak kao nadzornog tijela u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.
12. Ako to resorni odjeli subjekata Unije izričito zatraže, CERT-EU može pružiti tehnički savjet ili tehnička mišljenja o relevantnim pitanjima vezanima uz politike.
Članak 26.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 13. prosinca 2023.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednik
P. NAVARRO RÍOS
(1) Stajalište Europskog parlamenta od 21. studenoga 2023. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 8. prosinca 2023.
(2) Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (SL L 333, 27.12.2022., str. 80.).
(3) Uredba (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibersigurnosti) (SL L 151, 7.6.2019., str. 15.).
(4) Dogovor između Europskog parlamenta, Europskog vijeća, Vijeća europske unije, europske komisije, Suda europske unije, europske središnje banke, Europskog revizorskog suda, europske službe za vanjsko djelovanje, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, Europskog Odbora regija i europske investicijske banke o organizaciji i radu tima za hitne računalne intervencije za institucije, tijela i agencije Unije (CERT-EU) (SL C 12, 13.1.2018., str. 1.).
(5) Uredba Vijeća (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 od 29. veljače 1968. kojom se utvrđuje Pravilnik o osoblju za dužnosnike i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika Europskih zajednica i kojom se uvode posebne mjere koje se privremeno primjenjuju na dužnosnike Komisije (SL L 56, 4.3.1968., str. 1).
(6) Preporuka Komisije (EU) 2017/1584 od 13. rujna 2017. o koordiniranom odgovoru na kiberincidente i kiberkrize velikih razmjera (SL L 239, 19.9.2017., str. 36.).
(7) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).
(8) SL C 258, 5.7.2022., str. 10.
(9) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(10) Uredba (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (SL L 145, 31.5.2001., str. 43.).
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2023/2841/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)