keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR
BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf
- 1 Članak 8. Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
- 4 Članak 13. Misija i zadaće CERT-EU-a
- 2 Članak 17. Suradnja CERT-EU-a s partnerima iz država članica
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE II.
MJERE ZA VISOKU ZAJEDNIČKU RAZINU KIBERNETIČKE SIGURNOSTI
POGLAVLJE III.
MEĐUINSTITUCIJSKI ODBOR ZA KIBERNETIČKU SIGURNOST
POGLAVLJE IV.
CERT-EU
POGLAVLJE V.
OBVEZE SURADNJE I IZVJESCIVANJA
POGLAVLJE VI.
ZAVRSNE ODREDBE
- unije 51
- sigurnosti 30
- kibernetičke 27
- incidenata 18
- kibernetičkim 18
- usluga 17
- uključujući 16
- subjekta 14
- sigurnosnim 14
- kibernetičkih 12
- koje 11
- cert-eu 11
- mjere 10
- sigurnost 10
- području 10
- rizicima 10
- subjekata 10
- politike 9
- incidentima 9
- može 9
- ranjivosti 9
- skladu 9
- temelju 9
- cert-eu 8
- cert-eu-a 8
- kako 8
- sustava 8
- putem 8
- informacija 8
- subjekt 7
- upravljanje 7
- otkrivanje 7
- informacije 7
- koja 7
- koji 7
- prijetnji 7
- suradnji 7
- softvera 6
- subjektima 6
- eu / 6
- razine 6
- informacijskih 6
- razvoj 6
- dobavljača 6
- pružatelja 6
- članka 6
- upravljanja 6
- primjenjivo 6
- pogledu 6
- obzir 6
Članak 8.
Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
1. Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.
2. Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:
(a) | politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka; |
(b) | politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava; |
(c) | ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku; |
(d) | prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga; |
(e) | provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika; |
(f) | organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti; |
(g) | upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže; |
(h) | sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa; |
(i) | sigurnost operacija; |
(j) | sigurnost komunikacija; |
(k) | nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje; |
(l) | ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda; |
(m) | sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga; |
(n) | postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa; |
(o) | upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i |
(p) | promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti. |
Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.
3. Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:
(a) | tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu; |
(b) | konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja; |
(c) | upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima; |
(d) | upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa; |
(e) | prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije; |
(f) | proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera; |
(g) | uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera; |
(h) | izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe; |
(i) | redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti; |
(j) | ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije; |
(k) | poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:
|
Članak 8.
Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
1. Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.
2. Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:
(a) | politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka; |
(b) | politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava; |
(c) | ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku; |
(d) | prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga; |
(e) | provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika; |
(f) | organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti; |
(g) | upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže; |
(h) | sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa; |
(i) | sigurnost operacija; |
(j) | sigurnost komunikacija; |
(k) | nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje; |
(l) | ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda; |
(m) | sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga; |
(n) | postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa; |
(o) | upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i |
(p) | promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti. |
Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.
3. Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:
(a) | tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu; |
(b) | konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja; |
(c) | upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima; |
(d) | upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa; |
(e) | prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije; |
(f) | proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera; |
(g) | uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera; |
(h) | izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe; |
(i) | redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti; |
(j) | ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije; |
(k) | poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:
|
Članak 13.
Misija i zadaće CERT-EU-a
1. Misija CERT-EU-a jest doprinositi sigurnosti neklasificiranog IKT okruženja subjekata Unije tako što im pruža savjete o kibernetičkoj sigurnosti, pomaže im u sprečavanju, otkrivanju i ublažavanju incidenata, postupanju s njima, odgovoru na njih i oporavku od njih te tako što preuzima ulogu njihova koordinacijskog čvorišta za razmjenu informacija o kibernetičkoj sigurnosti i za odgovor na incidente.
2. CERT-EU prikuplja informacije o kibernetičkim prijetnjama, ranjivostima i incidentima u neklasificiranoj IKT infrastrukturi te upravlja njima, analizira ih i razmjenjuje sa subjektima Unije. Koordinira odgovore na incidente na međuinstitucijskoj razini i razini subjekata Unije, među ostalim pružanjem ili koordinacijom pružanja specijalizirane operativne pomoći.
3. CERT-EU obavlja sljedeće zadaće kako bi pomagao subjektima Unije:
(a) | pruža im potporu u provedbi ove Uredbe i doprinosi koordinaciji provedbe ove Uredbe putem mjera navedenih u članku 14. stavku 1. ili putem ad hoc izvješća koja je zatražio IICB; |
(b) | nudi standardne usluge CSIRT-ova za subjekte Unije putem paketa kibernetičkih sigurnosnih usluga opisanih u njegovu katalogu usluga („osnovne usluge”); |
(c) | održava mrežu kolega i suradnika radi pružanja potpore uslugama, kako je navedeno u člancima 17. i 18.; |
(d) | skreće pozornost IICB-a na sve probleme koji se odnose na provedbu ove Uredbe i provedbu smjernica, preporuka i pozivâ na djelovanje; |
(e) | na temelju informacija iz stavka 2. doprinosi informiranosti o stanju kibernetičke sigurnosti situaciji u Uniji u bliskoj suradnji s ENISA-om; |
(f) | koordinira upravljanje velikim incidentima; |
(g) | u ime subjekata Unije djeluje kao ekvivalent koordinatora imenovanog za potrebe koordiniranog otkrivanja ranjivosti u skladu s člankom 12. stavkom 1. Direktive (EU) 2022/2555; |
(h) | na zahtjev subjekta Unije osigurava proaktivno neinvazivno skeniranje javno dostupnih mrežnih i informacijskih sustava tog subjekta Unije. |
Informacije iz prvog podstavka točke (e) dijele se s IICB-om, mrežom CSIRT-ova i Obavještajnim i situacijskim centrom Europske unije (EU INTCEN), ako je to primjenjivo i primjereno, te podložno odgovarajućim uvjetima povjerljivosti.
4. CERT-EU može prema potrebi, u skladu s člankom 17. ili 18., surađivati s relevantnim zajednicama u području kibernetičke sigurnosti u Uniji i njezinim državama članicama, među ostalim u sljedećim područjima:
(a) | pripravnost, koordinacija incidenata, razmjena informacija i odgovor na krize na tehničkoj razini u slučajevima povezanima sa subjektima Unije; |
(b) | operativna suradnja u pogledu mreže CSIRT-ova, među ostalim u pogledu uzajamne pomoći; |
(c) | saznanja o kibernetičkim prijetnjama, uključujući informiranost o stanju; |
(d) | sve teme za koje je potrebna tehnička stručnost CERT-EU-a u području kibernetičke sigurnosti. |
5. CERT-EU u okviru svojih nadležnosti sudjeluje u strukturiranoj suradnji s ENISA-om na izgradnji kapaciteta, operativnoj suradnji i dugoročnim strateškim analizama kibernetičkih prijetnji u skladu s Uredbom (EU) 2019/881. CERT-EU može surađivati i razmjenjivati informacije s Europolovim Centrom za kibernetički kriminalitet.
6. CERT-EU može pružati sljedeće usluge koje nisu opisane u njegovu katalogu usluga („usluge uz naknadu”):
(a) | usluge kojima se podupire kibernetička sigurnost IKT okruženja subjekata Unije, osim onih iz stavka 3., na temelju sporazumâ o razini usluga i ovisno o dostupnim resursima, osobito praćenje mreža širokog spektra, uključujući prvu liniju nadzora za vrlo ozbiljne kibernetičke prijetnje 24 sata dnevno sedam dana u tjednu; |
(b) | usluge kojima se podupiru kibernetičke sigurnosne operacije ili kibernetički sigurnosni projekti subjekata Unije koje ne služe za zaštitu njihova IKT okruženja, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a; |
(c) | na zahtjev, proaktivno skeniranje mrežnih i informacijskih sustava dotičnog subjekta Unije kako bi se otkrile ranjivosti koje bi mogle imati znatan učinak; |
(d) | usluge kojima se podupire sigurnost IKT okruženja organizacija koje nisu subjekti Unije, a koje blisko surađuju sa subjektima Unije, na primjer zbog zadaća ili dužnosti koje su im dodijeljene na temelju prava Unije, na temelju pisanih sporazuma i uz prethodno odobrenje IICB-a. |
Kad je riječ o prvom podstavku točki (d), CERT-EU može iznimno sklapati sporazume o razini usluga sa subjektima koji nisu subjekti Unije uz prethodno odobrenje IICB-a.
7. CERT-EU organizira vježbe u području kibernetičke sigurnosti i može sudjelovati u njima ili preporučiti sudjelovanje u postojećim vježbama, ako je to primjenjivo u bliskoj suradnji s ENISA-om, kad je to primjenjivo, kako bi se testirala razina kibernetičke sigurnosti subjekata Unije.
8. CERT-EU može pružiti pomoć subjektima Unije u pogledu incidenata u mrežnim i informacijskim sustavima u kojima se postupa s kvalificiranim podatcima EU-a ako dotični subjekti Unije to izričito zatraže u skladu sa svojim postupcima. Pružanjem pomoći CERT-EU-a na temelju ovog stavka ne dovode se u pitanje primjenjiva pravila o zaštiti klasificiranih podataka.
9. CERT-EU obavješćuje subjekte Unije o svojim postupcima i procesima za postupanje s incidentima.
10. CERT-EU s visokom razinom povjerljivosti i pouzdanosti putem odgovarajućih mehanizama suradnje i linija izvješćivanja doprinosi relevantnim i anonimiziranim informacijama o velikim incidentima i načinu na koji se postupalo s njima. Te se informacije unose u izvješće iz članka 10. stavka 14.
11. CERT-EU u suradnji s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka podupire dotične subjekte Unije pri rješavanju incidenata koji za posljedicu imaju povrede osobnih podataka, ne dovodeći u pitanje nadležnosti i zadaće Europskog nadzornika za zaštitu podatak kao nadzornog tijela u skladu s Uredbom (EU) 2018/1725.
12. Ako to resorni odjeli subjekata Unije izričito zatraže, CERT-EU može pružiti tehnički savjet ili tehnička mišljenja o relevantnim pitanjima vezanima uz politike.
Članak 17.
Suradnja CERT-EU-a s partnerima iz država članica
1. CERT-EU bez nepotrebne odgode surađuje i razmjenjuje informacije s partnerima iz država članica, osobito s CSIRT-ovima imenovanima ili uspostavljenima na temelju članka 10. Direktive (EU) 2022/2555, ili, ako je to primjenjivo, s nadležnim tijelima i jedinstvenim kontaktnim točkama imenovanima ili uspostavljenima na temelju članka 8. te direktive, u pogledu incidenata, kibernetičkih prijetnji, ranjivosti, izbjegnutih incidenata, mogućih protumjera te najbolje prakse i o svim pitanjima važnima za poboljšanje zaštite IKT okruženja subjekata Unije, među ostalim putem mreže CSIRT-ova uspostavljene na temelju članka 15. Direktive (EU) 2022/2555. CERT-EU podupire Komisiju u okviru mreže EU-CyCLONe osnovane člankom 16. Direktive (EU) 2022/2555 pri koordiniranom upravljanju kibernetičkim incidentima velikih razmjera i kibernetičkim krizama.
2. Ako CERT-EU sazna za značajni incident do kojeg je došlo na državnom području pojedine države članice, o tome bez odgode obavješćuje svakog relevantnog partnera u toj državi članici, u skladu sa stavkom 1.
3. Pod uvjetom da su osobni podatci zaštićeni u skladu s primjenjivim pravom Unije o zaštiti podataka CERT-EU bez nepotrebne odgode razmjenjuje relevantne informacije specifične za određeni incident s partnerima iz država članica kako bi se olakšalo otkrivanje sličnih kibernetičkih prijetnji ili incidenata ili kako bi se dao doprinos analizi incidenta, bez odobrenja pogođenog subjekta Unije. CERT-EU smije razmjenjivati informacije specifične za određeni incident kojima se otkriva identitet mete incidenta samo u slučaju jedne od sljedećih situacija:
(a) | pogođeni subjekt Unije dao je suglasnost; |
(b) | pogođeni subjekt Unije nije dao suglasnost u skladu s točkom (a), ali bi se otkrivanjem identiteta pogođenog subjekta Unije povećala vjerojatnost da bi se incidenti drugdje izbjegli ili da bi se ublažili njihovi učinci; |
(c) | pogođeni subjekt Unije već je objavio da je bio pogođen incidentom. |
Odluke o razmjeni informacija specifičnih za određeni incident kojima se otkriva identitet mete incidenta u skladu s prvim podstavkom točkom (b) potvrđuje voditelj CERT-EU-a. Prije donošenja takve odluke CERT-EU pisanim putem stupa u kontakt s pogođenim subjektom Unije i jasno objašnjava način na koji bi otkrivanje njegova identiteta pomoglo u izbjegavanju ili ublažavanju incidenata drugdje. Voditelj CERT-EU-a daje objašnjenje i izričito traži od subjekta Unije da se u utvrđenom roku izjasni daje li suglasnost. Voditelj CERT-EU-a također obavješćuje subjekt Unije da, s obzirom na dano objašnjenje, zadržava pravo na otkrivanje informacija čak i bez suglasnosti. Pogođeni subjekt Unije obavješćuje se prije otkrivanja informacija.
whereas