keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR

1.   Do 8. travnja 2025. svaki subjekt Unije nakon provedbe početnog preispitivanja stanja kibernetičke sigurnosti, kao što je revizija, uspostavlja unutarnji okvir za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima, opće upravljanje njima i njihovu kontrolu („Okvir”). Uspostavu Okvira nadzire i za nju je odgovorna najviša rukovodeća razina subjekta Unije.

2.   Okvirom se obuhvaća cjelokupno neklasificirano IKT okruženje dotičnog subjekta Unije, uključujući lokalno IKT okruženje, lokalnu operativnu tehnološku mrežu, eksternalizirana sredstva i usluge računalstva u oblaku ili one kojima treće strane pružaju usluge smještaja na poslužitelju, mobilne uređaje, korporacijske mreže, poslovne mreže koje nisu povezane s internetom i sve uređaje povezane s tim okruženjima („IKT okruženje”). Okvir se temelji na pristupu kojim se obuhvaćaju sve opasnosti.

3.   Okvirom se osigurava visoka razina kibernetičke sigurnosti. Okvirom se utvrđuju interne politike kibernetičke sigurnosti, među ostalim ciljevi i prioriteti, za sigurnost mrežnih i informacijskih sustava te uloge i odgovornosti osoblja subjekta Unije čija je zadaća osigurati djelotvornu provedbu ove Uredbe. Okvir također uključuje mehanizme za mjerenje djelotvornosti provedbe.

4.   Okvir se, s obzirom na promjenjive kibernetičke sigurnosne rizike, preispituje redovito, a najmanje svake četiri godine. Prema potrebi i na zahtjev Međuinstitucijskog odbora za kibernetičku sigurnost osnovanog člankom 10., Okvir subjekta Unije može se ažurirati na temelju smjernice CERT-EU-a o utvrđenim incidentima ili mogućim nedostatcima uočenima u provedbi ove Uredbe.

5.   Najviša rukovodeća razina svakog subjekta Unije odgovorna je za provedbu ove Uredbe i nadgleda usklađenost njegove organizacije s obvezama povezanima s Okvirom.

6.   Prema potrebi i ne dovodeći u pitanje svoju odgovornost za provedbu ove Uredbe, najviša rukovodeća razina svakog subjekta Unije može delegirati posebne obveze na temelju ove Uredbe višim dužnosnicima u smislu članka 29. stavka 2. Pravilnika o osoblju ili drugim dužnosnicima na jednakoj razini unutar dotičnog subjekta Unije. Neovisno o takvom delegiranju, najviša rukovodeća razina može se smatrati odgovornom za kršenje ove Uredbe koje je počinio dotični subjekt Unije.

7.   Svaki subjekt Unije dužan je imati uspostavljene učinkovite mehanizme kojima se osigurava da se odgovarajući postotak proračuna za IKT troši na kibernetičku sigurnost. Pri utvrđivanju tog postotka uzima se u obzir Okvir.

8.   Svaki subjekt Unije imenuje lokalnog službenika za kibernetičku sigurnost ili osobu na jednakovrijednoj funkciji koji odnosno koja djeluje kao njegova jedinstvena kontaktna točka za sve aspekte kibernetičke sigurnosti. Lokalni službenik za kibernetičku sigurnost olakšava provedbu ove Uredbe i najvišu rukovodeću razinu redovito izravno izvješćuje o stanju provedbe. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da je lokalni službenik za kibernetičku sigurnost jedinstvena kontaktna točka u svakom subjektu Unije, subjekt Unije može delegirati CERT-EU-u određene zadaće lokalnog službenika za kibernetičku sigurnost povezane s provedbom ove Uredbe na temelju sporazuma o razini usluga sklopljenog između tog subjekta Unije i CERT-EU-a ili te zadaće može dijeliti nekoliko subjekata Unije. Ako su te zadaće delegirane CERT-EU-u, Međuinstitucijski odbor za kibernetičku sigurnost osnovan člankom 10. odlučuje hoće li pružanje te usluge biti dio osnovnih usluga CERT-EU-a, uzimajući u obzir ljudske i financijske resurse dotičnog subjekta Unije. Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode obavješćuje CERT-EU o imenovanom lokalnom službeniku za kibernetičku sigurnost i eventualnim naknadnim promjenama u vezi s time.

CERT-EU uspostavlja i ažurira popis imenovanih lokalnih službenika za kibernetičku sigurnost.

9.   Viši dužnosnici u smislu članka 29. stavka 2. Pravilnika o osoblju ili drugi dužnosnici na jednakoj razini svakog subjekta Unije te svi relevantni članovi osoblja zaduženi za provedbu mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima i ispunjavanje obveza utvrđenih u ovoj Uredbi redovito pohađaju posebna osposobljavanja kako bi stekli dovoljno znanja i vještina za razumijevanje i procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika i prakse upravljanja kibernetičkom sigurnošću te njihova utjecaja na poslovanje subjekta Unije.

1.   Do 8. srpnja 2025. i najmanje svake dvije godine nakon tog datuma svaki subjekt Unije provodi procjenu zrelosti kibernetičke sigurnosti koja uključuje sve elemente njegova IKT okruženja.

2.   Procjene zrelosti kibernetičke sigurnosti provode se, prema potrebi, uz pomoć specijalizirane treće strane.

3.   Subjekti Unije sa sličnim strukturama mogu surađivati u provedbi procjena zrelosti kibernetičke sigurnosti za svoje subjekte.

4.   Na temelju zahtjeva Međuinstitucijskog odbora za kibernetičku sigurnost osnovanog člankom 10. i uz izričitu suglasnost dotičnog subjekta Unije, o rezultatima procjene zrelosti kibernetičke sigurnosti može se raspravljati u okviru tog Odbora ili u okviru neformalne skupine lokalnih službenika za kibernetičku sigurnost kako bi se izvukle pouke iz iskustava i razmijenila najbolja praksa.

1.   Osniva se Međuinstitucijski odbor za kibernetičku sigurnost (IICB).

2.   IICB je odgovoran za:

3.   IICB se sastoji od:

Subjekti Unije zastupljeni u IICB-u nastoje postići rodnu ravnotežu među imenovanim predstavnicima.

4.   Članovima IICB-a može pomagati zamjenik. Predsjednik može pozvati druge predstavnike subjekata Unije navedenih u stavku 3. ili drugih subjekata Unije da prisustvuju sastancima IICB-a bez prava glasa.

5.   Voditelj CERT-EU-a i predsjednici Skupine za suradnju, mreže CSIRT-ova i EU-CyCLONe-a osnovanih člancima 14., 15. odnosno 16. Direktive (EU) 2022/2555 ili njihovi zamjenici mogu sudjelovati na sastancima IICB-a kao promatrači. U iznimnim slučajevima IICB može odlučiti drukčije, u skladu sa svojim internim poslovnikom.

6.   IICB donosi svoj interni poslovnik.

7.   U skladu sa svojim internim poslovnikom IICB iz redova svojih članova imenuje predsjednika na razdoblje od tri godine. Zamjenik predsjednika postaje punopravni član IICB-a na isto razdoblje.

8.   IICB se sastaje najmanje triput godišnje na inicijativu svojeg predsjednika, na zahtjev CERT-EU-a ili na zahtjev bilo kojeg od svojih članova.

9.   Svaki član IICB-a ima jedan glas. Odluke IICB-a donose se običnom većinom, osim ako je u ovoj Uredbi predviđeno drugačije. Predsjednik IICB-a ne smije glasovati, osim u slučaju izjednačenog broja glasova kad predsjednik može dati odlučujući glas.

10.   IICB može donositi odluke u pojednostavnjenom pisanom postupku pokrenutom u skladu sa svojim internim poslovnikom. U okviru tog postupka relevantna odluka smatra se odobrenom u roku koji odredi predsjednik, osim ako se neki član protivi.

11.   Poslove tajništva za IICB obavlja Komisija i ona odgovara predsjedniku IICB-a.

12.   Predstavnici koje imenuje EUAN prosljeđuju odluke IICB-a članovima EUAN-a. Svaki član EUAN-a ima pravo tim predstavnicima ili predsjedniku IICB-a postaviti sva pitanja za koja smatra da bi na njih trebalo upozoriti IICB.

13.   IICB može osnovati izvršni odbor da mu pomaže u radu i delegirati mu neke od svojih zadaća i ovlasti. IICB utvrđuje poslovnik izvršnog odbora, uključujući zadaće i ovlasti izvršnog odbora te mandat njegovih članova.

14.   Do 8. siječnja 2025., a nakon tog datuma jednom godišnje, IICB podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem detaljno opisuje napredak u provedbi ove Uredbe i posebno navodi opseg suradnje CERT-EU-a s partnerima iz država članica u svakoj od država članica. Izvješće je doprinos dvogodišnjem izvješću o stanju kibernetičke sigurnosti u Uniji donesenom na temelju članka 18. Direktive (EU) 2022/2555.

1.   Nakon što dobije odobrenje dvotrećinske većine članova IICB-a, Komisija imenuje voditelja CERT-EU-a. Savjetovanje s IICB-om obavezno je u svim fazama postupka imenovanja, osobito pri izradi obavijesti o slobodnom radnom mjestu, razmatranju prijava i imenovanju odbora za odabir za radno mjesto. Postupkom odabira, uključujući konačni uži popis kandidata s kojeg se imenuje voditelj CERT-EU-a, osigurava se pravedna zastupljenost svakog spola, uzimajući u obzir podnesene prijave.

2.   Voditelj CERT-EU-a odgovoran je za pravilno funkcioniranje CERT-EU-a i djeluje u okviru svog djelokruga i pod vodstvom IICB-a. Voditelj CERT-EU-a redovito podnosi izvješća predsjedniku IICB-a i podnosi ad hoc izvješća IICB-u na njegov zahtjev.

3.   Voditelj CERT-EU-a pomaže odgovornom dužnosniku kojem je delegirana ovlast ovjeravanja u sastavljanju godišnjeg izvješća o radu, koje sadržava financijske informacije i informacije o upravljanju, uključujući rezultate kontrola, koje se sastavlja u skladu s člankom 74. stavkom 9. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (9) te redovito izvješćuje dužnosnika kojem je delegirana ovlast ovjeravanja o provedbi mjera u pogledu kojih su ovlasti dalje delegirane voditelju CERT-EU-a.

4.   Voditelj CERT-EU-a svake godine izrađuje financijski plan administrativnih prihoda i rashoda za svoje aktivnosti, prijedlog godišnjeg programa rada, prijedlog kataloga usluga CERT-EU-a, prijedloge za reviziju kataloga usluga, prijedlog dogovora za sporazume o razini usluga i prijedlog ključnih pokazatelja uspješnosti za CERT-EU koje treba odobriti IICB u skladu s člankom 11. Pri reviziji popisa usluga u katalogu usluga CERT-EU-a voditelj CERT-EU-a uzima u obzir resurse dodijeljene CERT-EU-u.

5.   Voditelj CERT-EU-a najmanje jednom godišnje podnosi IICB-u i predsjedniku IICB-a izvješća o aktivnostima i uspješnosti CERT-EU-a tijekom referentnog razdoblja, među ostalim o izvršenju proračuna, sklopljenim sporazumima o razini usluga i pisanim sporazumima, suradnji s partnerima i suradnicima te službenim putovanjima osoblja, uključujući izvješća iz članka 11. Ta izvješća uključuju program rada za sljedeće razdoblje, financijsko planiranje prihoda i rashoda, uključujući za osoblje, planirano ažuriranje kataloga usluga CERT-EU-a i procjenu očekivanog učinka koji bi takva ažuriranja mogla imati na financijske i ljudske resurse.