search

keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR

 BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2023/2841 HR cercato: 'aranžmane' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl


expand index aranžmane:


whereas aranžmane:


definitions:


cloud tag: and the number of total unique words without stopwords is: 714

 

Članak 8.

Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima

1.   Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.

2.   Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:

(a)

politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka;

(b)

politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava;

(c)

ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku;

(d)

prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga;

(e)

provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika;

(f)

organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti;

(g)

upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže;

(h)

sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa;

(i)

sigurnost operacija;

(j)

sigurnost komunikacija;

(k)

nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje;

(l)

ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda;

(m)

sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga;

(n)

postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa;

(o)

upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i

(p)

promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti.

Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.

3.   Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:

(a)

tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu;

(b)

konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja;

(c)

upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima;

(d)

upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa;

(e)

prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije;

(f)

proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera;

(g)

uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera;

(h)

izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe;

(i)

redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti;

(j)

ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije;

(k)

poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:

i.

uklanjanjem ugovornih prepreka koje pružateljima IKT usluga otežavaju razmjenu informacija o incidentima, ranjivostima i kibernetičkim prijetnjama s CERT-EU-om;

ii.

ugovornim obvezama prijavljivanja incidenata, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te uspostavljanjem primjerenih mehanizama odgovora na incidente i praćenja incidenata.

Članak 11.

Zadaće IICB-a

Pri obavljanju svojih dužnosti IICB posebno:

(a)

pruža smjernice voditelju CERT-EU-a;

(b)

djelotvorno prati i nadzire provedbu ove Uredbe te podupire subjekte Unije u jačanju njihove kibernetičke sigurnosti, uključujući, prema potrebi, traženjem izrade ad hoc izvješća od subjekata Unije i CERT-EU-a;

(c)

nakon strateške rasprave donosi višegodišnju strategiju za podizanje razine kibernetičke sigurnosti u subjektima Unije, redovito ocjenjuje tu strategiju, a u svakom slučaju svakih pet godina, te je prema potrebi mijenja;

(d)

utvrđuje metodologiju i organizacijske aspekte za dobrovoljna istorazinska ocjenjivanja koja provode subjekti Unije s ciljem učenja iz zajedničkih iskustava, jačanja uzajamnog povjerenja, postizanja visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti te jačanja kibernetičkih sigurnosnih kapaciteta subjekata Unije, osiguravanja da takva istorazinska ocjenjivanja provode stručnjaci za kibernetičku sigurnost koje je imenovao subjekt Unije koji nije subjekt Unije koji se ocjenjuje te da se metodologija temelji na članku 19. Direktive (EU) 2022/2555 i da je, prema potrebi, prilagođena subjektima Unije;

(e)

na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava godišnji program rada CERT-EU-a i prati njegovu provedbu;

(f)

na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava katalog usluga CERT-EU-a i sva ažuriranja tog kataloga;

(g)

na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava godišnji financijski plan prihoda i rashoda, uključujući za osoblje, za aktivnosti CERT-EU-a;

(h)

na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a odobrava dogovore o sporazumima o razini usluga;

(i)

pregledava i odobrava godišnje izvješće koje sastavlja voditelj CERT-EU-a, a kojim su obuhvaćene aktivnosti CERT-EU-a i upravljanje njegovim sredstvima;

(j)

odobrava i prati ključne pokazatelje uspješnosti CERT-EU-a utvrđene na temelju prijedloga voditelja CERT-EU-a;

(k)

odobrava aranžmane za suradnju te dogovore ili ugovore o razini usluga između CERT-EU-a i drugih subjekata na temelju članka 18.;

(l)

donosi smjernice i preporuke na temelju prijedloga CERT-EU-a u skladu s člankom 14. i upućuje CERT-EU da izda, povuče ili izmijeni prijedlog smjernica ili preporuke ili poziv na djelovanje;

(m)

osniva tehničke savjetodavne skupine sa specifičnim zadaćama za pomoć u radu IICB-a, odobrava opise njihovih poslova i imenuje njihove predsjednike;

(n)

prima i ocjenjuje dokumente i izvješća koje podnose subjekti Unije u skladu s ovom Uredbom, kao što su procjene zrelosti kibernetičke sigurnosti;

(o)

podupire osnivanje neformalne skupine lokalnih službenika za kibernetičku sigurnost subjekata Unije, uz potporu ENISA-e, s ciljem razmjene najbolje prakse i informacija u vezi s provedbom ove Uredbe;

(p)

uzimajući u obzir informacije CERT-EU-a o utvrđenim kibernetičkim sigurnosnim rizicima i stečenim iskustvima, prati primjerenost aranžmana međupovezanosti IKT okruženja subjekata Unije i savjetuje o mogućim poboljšanjima;

(q)

uspostavlja plan za upravljanje kibernetičkim krizama s ciljem podupiranja, na operativnoj razini, koordiniranog upravljanja velikim incidentima koji utječu na subjekte Unije i s ciljem doprinošenja redovitoj razmjeni relevantnih informacija, posebno u pogledu učinaka i ozbiljnosti velikih incidenata te mogućih načina ublažavanja njihovih učinaka;

(r)

koordinira donošenje pojedinačnih planova subjekata Unije za upravljanje kibernetičkim krizama iz članka 9. stavka 2.;

(s)

donosi preporuke koje se odnose na sigurnost lanca opskrbe iz članka 8. stavka 2. prvog podstavka točke (m) uzimajući u obzir rezultate koordiniranih procjena sigurnosnih rizika ključnih lanaca opskrbe na razini Unije iz članka 22. Direktive (EU) 2022/2555 kako bi subjektima Unije pomogao u donošenju djelotvornih i razmjernih mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima.

Članak 14.

Smjernice, preporuke i pozivi na djelovanje

1.   CERT-EU podupire provedbu ove Uredbe:

(a)

izdavanjem poziva na djelovanje u kojima se opisuju hitne sigurnosne mjere koje subjekti Unije trebaju poduzeti u zadanom roku;

(b)

podnošenjem prijedloga IICB-u za smjernice upućene svim subjektima Unije ili nekoj njihovoj podskupini;

(c)

podnošenjem prijedloga IICB-u za preporuke upućene pojedinačnim subjektima Unije.

U pogledu prvog podstavka točke (a), dotični subjekt Unije bez nepotrebne odgode nakon primitka poziva na djelovanje obavješćuje CERT-EU o načinu primjene hitnih sigurnosnih mjera.

2.   Smjernice i preporuke mogu sadržavati:

(a)

zajedničke metodologije i model za procjenu zrelosti kibernetičke sigurnosti subjekata Unije, uključujući odgovarajuće ljestvice ili ključne pokazatelje uspješnosti, koji služe kao referenca za potporu kontinuiranom poboljšanju kibernetičke sigurnosti u svim subjektima Unije i olakšavaju određivanje prioriteta među područjima i mjerama kibernetičke sigurnosti uzimajući u obzir razinu kibernetičke sigurnosti subjekata;

(b)

aranžmane za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima i mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima ili za njihovo poboljšanje;

(c)

aranžmane za procjenu zrelosti kibernetičke sigurnosti i planove za kibernetičku sigurnost

(d)

prema potrebi, upotrebu zajedničke tehnologije, arhitekture, otvorenog koda i povezane najbolje prakse radi postizanja interoperabilnosti i zajedničkih standarda, uključujući koordinirani pristup sigurnosti lanca opskrbe;

(e)

prema potrebi, informacije kojima se olakšava upotreba instrumenata zajedničke nabave za kupnju relevantnih kibernetičkih sigurnosnih usluga i proizvoda od vanjskih dobavljača;

(f)

aranžmani za razmjenu informacija u skladu s člankom 20.

Članak 16.

Financijska pitanja i osoblje

1.   CERT-EU integriran je u administrativnu strukturu glavne uprave Komisije kako bi imao koristi od potpornih struktura Komisije u području administracije, financijskog upravljanja i računovodstva, zadržavajući pritom svoj status neovisnog međuinstitucijskog pružatelja usluga za sve subjekte Unije. Komisija obavješćuje IICB o administrativnom sjedištu CERT-EU-a i svim njegovim promjenama. Komisija redovito preispituje administrativne aranžmane koji se odnose na CERT-EU, a u svakom slučaju prije donošenja višegodišnjeg financijskog okvira u skladu s člankom 312. UFEU-a, kako bi se omogućilo poduzimanje odgovarajućih mjera. Preispitivanje uključuje mogućnost uspostave CERT-EU-a kao ureda Unije.

2.   Tijekom primjene upravnih i financijskih postupaka voditelj CERT-EU-a djeluje u okviru ovlasti Komisije i pod nadzorom IICB-a.

3.   Zadaće i aktivnosti CERT-EU-a, uključujući usluge koje CERT-EU pruža u skladu s člankom 13. stavcima 3., 4., 5. i 7. i člankom 14. stavkom 1. subjektima Unije financiranima iz naslova višegodišnjeg financijskog okvira namijenjenog europskoj javnoj upravi, financiraju se iz posebne proračunske linije proračuna Komisije. Radna mjesta namijenjena CERT-EU-u detaljno se navode u bilješci uz plan radnih mjesta Komisije.

4.   Subjekti Unije, osim onih iz stavka 3. ovog članka, daju godišnji financijski doprinos CERT-EU-u za pokrivanje usluga koje CERT-EU pruža u skladu s tim stavkom. Doprinosi se temelje na smjernicama koje je dao IICB i svi ih subjekti Unije dogovaraju s CERT-EU-om u sporazumima o razini usluga. Doprinosi odgovaraju pravednom i razmjernom udjelu u ukupnim troškovima pruženih usluga. Zaprimaju se u posebnoj proračunskoj liniji iz stavka 3. ovog članka kao unutarnji namjenski prihod, kako je predviđeno u članku 21. stavku 3. točki (c) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046.

5.   Troškove usluga predviđenih u članku 13. stavku 6. nadoknađuju subjekti Unije koji se koriste uslugama CERT-EU-a. Prihodi se dodjeljuju proračunskim linijama kojima se financiraju navedeni troškovi.

Članak 23.

Upravljanje velikim incidentima

1.   Kako bi se na operativnoj razini pružila podrška koordiniranom upravljanju velikim incidentima koji utječu na subjekte Unije i doprinijelo redovitoj razmjeni relevantnih informacija među subjektima Unije i s državama članicama, IICB u skladu s člankom 11. točkom (q) uspostavlja plan upravljanja kibernetičkim krizama na temelju aktivnosti iz članka 22. stavka 2., u bliskoj suradnji s CERT-EU-om i ENISA-om. Plan za upravljanje kibernetičkim krizama sadržava barem sljedeće elemente:

(a)

aranžmane koji se odnose na koordinaciju i protok informacija među subjektima Unije za upravljanje velikim incidentima na operativnoj razini;

(b)

zajedničke standardne operativne postupke;

(c)

zajedničku taksonomiju ozbiljnosti velikih incidenata i pokretačkih točaka krize;

(d)

redovite vježbe;

(e)

sigurne komunikacijske kanale koje treba upotrebljavati.

2.   Predstavnik Komisije u IICB-u, podložno planu upravljanja kibernetičkim krizama uspostavljenom na temelju stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 2. prvi podstavak Direktive (EU) 2022/2555, kontaktna je točka za razmjenu relevantnih informacija o velikim incidentima s mrežom EU-CyCLONe.

3.   CERT-EU koordinira upravljanje velikim incidentima među subjektima Unije. On vodi evidenciju dostupnog tehničkog stručnog znanja koje bi bilo potrebno za odgovor na incident u slučaju velikih incidenata i pomaže IICB-u u koordinaciji planova za upravljanje kibernetičkim krizama subjekata Unije iz članka 9. stavka 2. u slučaju velikih incidenata.

4.   Subjekti Unije doprinose evidentiranju tehničkog stručnog znanja dostavljanjem popisa stručnjaka dostupnih u njihovim organizacijama koji se ažurira jedanput godišnje, a sadržava pojedinosti o specifičnim tehničkim vještinama stručnjaka.

POGLAVLJE VI.

ZAVRSNE ODREDBE


whereas
keyboard_arrow_down