Digital Governance Act 2022/0868 HR

1.	„podaci” znači svaki digitalni prikaz akata, činjenica ili informacija i svaka kompilacija tih akata, činjenica ili informacija, uključujući u obliku zvučnog, vizualnog ili audiovizualnog zapisa;

„ponovna uporaba” znači uporaba, od strane fizičkih ili pravnih osoba, podataka u posjedu tijela javnog sektora, za komercijalne ili nekomercijalne namjene koje nisu početna namjena u okviru javne zadaće za koju su podaci bili izrađeni, osim za razmjenu podataka među tijelima javnog sektora isključivo radi obavljanja njihovih javnih zadaća;

3.	„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

4.	„neosobni podaci” znači podaci koji nisu osobni podaci;

5.	„privola” znači privola kako je definirana u članku 4. točki 11. Uredbe (EU) 2016/679;

6.	„dopuštenje” znači davanje prava korisnicima podataka na obradu neosobnih podataka;

7.	„ispitanik” znači ispitanik kako se na njega upućuje u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

„imatelj podataka” znači pravna osoba, uključujući tijela javnog sektora i međunarodne organizacije, ili fizička osoba koja nije ispitanik u pogledu dotičnih određenih podataka, a koja, u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom, ima pravo odobriti pristup određenim osobnim podacima ili neosobnim podacima ili ih razmjenjivati;

9.	„korisnik podataka” znači fizička ili pravna osoba koja ima zakonit pristup određenim osobnim ili neosobnim podacima i ima pravo, među ostalim na temelju Uredbe (EU) 2016/679 u slučaju osobnih podataka, upotrebljavati te podatke u komercijalne ili nekomercijalne svrhe;

10.

„razmjena podataka” znači pružanje podataka korisniku podataka od strane ispitanika ili imatelja podataka u svrhu zajedničke ili pojedinačne uporabe takvih podataka, na temelju dobrovoljnih sporazuma ili prava Unije ili nacionalnog prava, izravno ili putem posrednika, primjerice u skladu s otvorenim ili komercijalnim licencijama, uz naknadu ili bez naknade;

11.

„usluga podatkovnog posredovanja” znači usluga čiji je cilj uspostava poslovnih odnosa u svrhu razmjene podataka između neutvrđenog broja ispitanika i imatelja podataka, s jedne strane, i korisnika podataka, s druge strane, tehničkim, pravnim ili drugim sredstvima, među ostalim u svrhu ostvarivanja prava ispitanika u vezi s osobnim podacima, pritom isključujući barem sljedeće:

(a)	usluge kojima se dobivaju podaci od imatelja podataka te kojima se podaci agregiraju, obogaćuju ili mijenjaju kako bi im se dodala znatna vrijednost i licencirala uporaba dobivenih podataka korisnicima podataka, bez uspostavljanja poslovnog odnosa između imatelja podataka i korisnika podataka;

(b)	usluge koje su usmjerene na posredovanje u odnosu na sadržaj zaštićen autorskim pravom;

(c)

usluge koje isključivo upotrebljava jedan imatelj podataka kako bi se omogućila uporaba podataka koje posjeduje taj imatelj podataka, ili usluge koje upotrebljava više pravnih osoba u zatvorenoj skupini, uključujući odnose s dobavljačem ili klijentima ili suradnje utvrđene ugovorom, posebno one čiji je glavni cilj osiguravanje funkcionalnosti predmeta i uređaja povezanih s internetom stvari;

(d)	usluge razmjene podataka koje tijela javnog sektora nude bez namjere uspostave poslovnih odnosa;

12.	„obrada” znači obrada kako je definirana u članku 4. točki 2. Uredbe (EU) 2016/679 u pogledu osobnih podataka ili u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) 2018/1807 u pogledu neosobnih podataka;

13.	„pristup” znači uporaba podataka u skladu s posebnim tehničkim, pravnim ili organizacijskim zahtjevima, što nužno ne podrazumijeva prijenos ili preuzimanje podataka;

14.	„glavni poslovni nastan” pravne osobe znači mjesto njezine središnje uprave u Uniji;

15.

„usluge podatkovnih zadruga” znači usluge podatkovnog posredovanja koje nudi organizacijska struktura koju čine ispitanici, poduzeća s jednom osobom ili MSP-ovi koji su članovi te strukture, a čiji su glavni ciljevi pružiti potporu svojim članovima u ostvarivanju njihovih prava u odnosu na određene podatke, među ostalim u vezi s donošenjem informiranih odluka prije nego što daju privolu za obradu podataka, razmjenjivati mišljenja o svrhama i uvjetima obrade podataka koji bi bili u najboljem interesu njezinih članova u vezi s njihovim podacima te dogovarati uvjete za obradu podataka u ime svojih članova prije davanja dopuštenja za obradu neosobnih podataka ili prije nego što daju privolu za obradu osobnih podataka;

16.

„podatkovni altruizam” znači dobrovoljna razmjena podataka na temelju privole ispitanika za obradu osobnih podataka koji se odnose na njih ili dopuštenja imatelja podataka kojima oni omogućuju uporabu svojih neosobnih podataka bez traženja ili primanja naknade koja nadilazi naknadu povezanu s troškovima stavljanja njihovih podataka na raspolaganje za ciljeve od općeg interesa kako su predviđeni u nacionalnom pravu, kao što su zdravstvena skrb, borba protiv klimatskih promjena, poboljšanje mobilnosti, olakšavanje razvoja, proizvodnje i diseminacije službene statistike, poboljšanje pružanja javnih usluga, oblikovanje javnih politika ili svrhe znanstvenog istraživanja u općem interesu;

17.	„tijelo javnog sektora” znači državna, regionalna ili lokalna tijela, javnopravna tijela ili udruge koje je osnovalo jedno ili nekoliko takvih tijela ili jedno ili nekoliko takvih javnopravnih tijela;

18.

„javnopravna tijela” znači tijela koja imaju sljedeće značajke:

(a)	uspostavljena su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba od općeg interesa i nisu industrijske ili komercijalne naravi;

(b)	imaju pravnu osobnost;

(c)

većim dijelom financiraju ih državna, regionalna ili lokalna tijela ili druga javnopravna tijela, u pogledu upravljanja podliježu nadzoru tih tijela ili imaju upravni, upravljački ili nadzorni odbor u kojem su više od polovice članova imenovala državna, regionalna ili lokalna tijela, ili druga javnopravna tijela;

19.

„javno poduzeće” znači svako poduzeće nad kojim tijela javnog sektora mogu izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva u njemu, svojeg financijskog sudjelovanja u njemu ili na temelju pravila kojima je ono uređeno; za potrebe ove definicije smatra se da postoji prevladavajući utjecaj tijela javnog sektora u bilo kojem od sljedećih slučajeva u kojima ta tijela izravno ili neizravno:

(a)	drže većinu upisanog kapitala poduzeća;

(b)	raspolažu većinom glasova povezanih s dionicama koje je izdalo poduzeće;

(c)	mogu imenovati više od polovice članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela poduzeća;

20.

„sigurno okruženje za obradu” znači fizičko ili virtualno okruženje i organizacijska sredstva kojima se osigurava usklađenost s pravom Unije, kao što je Uredba (EU) 2016/679, posebno u pogledu prava ispitanika, prava intelektualnog vlasništva te poslovne i statističke povjerljivosti, cjelovitosti i pristupačnosti, kao i s primjenjivim nacionalnim pravom, te kojima se subjektu koji pruža sigurno okruženje za obradu omogućuje da odredi i nadzire sve radnje obrade podataka, uključujući prikazivanje, pohranu, preuzimanje i izvoz podataka te izračun izvedenih podataka s pomoću računalnih algoritama;

21.

„pravni zastupnik” znači fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja je izričito imenovana da djeluje u ime pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili subjekta koji prikuplja podatke za ciljeve od općeg interesa koje su na raspolaganje stavile fizičke ili pravne osobe bez poslovnog nastana u Uniji na temelju podatkovnog altruizma, a kojoj se nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam mogu obratiti osim ili umjesto pružatelju usluga podatkovnog posredovanja ili subjektu u vezi s obvezama na temelju ove Uredbe, među ostalim u vezi s pokretanjem postupka izvršenja protiv neusklađenog pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili subjekta koji nemaju poslovni nastan u Uniji.

POGLAVLJE II.

Ponovna uporaba određenih kategorija zaštićenih podataka u posjedu tijela javnog sektora

Članak 6.

Naknade

1. Tijela javnog sektora koja dopuštaju ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. mogu naplaćivati naknade za dopuštanje ponovne uporabe takvih podataka.

2. Sve naknade naplaćene na temelju stavka 1. moraju biti transparentne, nediskriminirajuće, razmjerne i objektivno opravdane te ne smiju ograničavati tržišno natjecanje.

3. Tijela javnog sektora osiguravaju da se sve naknade mogu platiti i na internetu putem široko dostupnih prekograničnih platnih usluga, bez diskriminacije na temelju mjesta poslovnog nastana pružatelja platnih usluga, mjesta izdavanja platnog instrumenta ili lokacije računa za plaćanje unutar Unije.

4. Ako tijela javnog sektora naplaćuju naknade, ona poduzimaju mjere za poticanje ponovne uporabe kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. u nekomercijalne svrhe, kao što su svrhe znanstvenog istraživanja, te od strane MSP-ova i start-up poduzeća u skladu s pravilima o državnim potporama. U tom pogledu tijela javnog sektora mogu podatke staviti na raspolaganje i uz sniženu naknadu ili bez naknade, posebno MSP-ovima, start-up poduzećima, civilnom društvu i obrazovnim ustanovama. Tijela javnog sektora u tu svrhu mogu utvrditi popis kategorija ponovnih korisnika kojima se podaci stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu uz sniženu naknadu ili bez naknade. Taj se popis objavljuje, zajedno s kriterijima upotrijebljenima za njegovu izradu.

5. Sve naknade temelje se na troškovima provedbe postupka u vezi sa zahtjevima za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. i ograničene su na nužne troškove u vezi sa sljedećim:

(a)	reprodukcijom, pružanjem i širenjem podataka;

(b)	stjecanjem prava;

(c)	anonimizacijom ili drugim oblicima pripreme osobnih podatka i poslovno povjerljivih podataka kako je predviđeno u članku 5. stavku 3.;

(d)	održavanjem sigurnog okruženja za obradu;

(e)	stjecanjem prava na dopuštanje ponovne uporabe u skladu s ovim poglavljem od trećih strana izvan javnog sektora; i

(f)	pružanjem pomoći ponovnim korisnicima u traženju privole ispitanika i dopuštenja imatelja podataka na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati.

6. Kriterije i metodologiju za izračun naknada utvrđuju države članice te se oni objavljuju. Tijelo javnog sektora objavljuje opis glavnih kategorija troškova i pravila za raspodjelu troškova.

Članak 8.

Jedinstvene informacijske točke

1. Države članice osiguravaju dostupnost i laku pristupačnost svih relevantnih informacija o primjeni članaka 5. i 6. putem jedinstvene informacijske točke. Države članice uspostavljaju novo tijelo ili imenuju postojeće tijelo ili strukturu kao jedinstvenu informacijsku točku. Jedinstvena informacijska točka može biti povezana sa sektorskim, regionalnim ili lokalnim informacijskim točkama. Funkcije jedinstvene informacijske točke mogu se automatizirati pod uvjetom da tijelo javnog sektora osigura odgovarajuću potporu.

2. Jedinstvena informacijska točka nadležna je za primanje upita ili zahtjeva za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. i prenosi ih, po mogućnosti i ako je primjereno automatiziranim putem, nadležnim tijelima javnog sektora ili, prema potrebi, nadležnim tijelima iz članka 7. stavka 1. S pomoću jedinstvene informacijske točke elektroničkim se putem stavlja na raspolaganje pretraživi popis izvora koji sadržava pregled svih dostupnih izvora podataka, uključujući, prema potrebi, one izvore podataka koji su dostupni putem sektorskih, regionalnih ili lokalnih informacijskih točaka, s relevantnim informacijama koje opisuju dostupne podatke, uključujući barem format i veličinu podataka te uvjete za njihovu ponovnu uporabu.

3. Jedinstvena informacijska točka može uspostaviti odvojen, pojednostavnjen i dobro dokumentiran informacijski kanal za MSP-ove i start-up poduzeća u svrhu odgovaranja na njihove potrebe i kapacitete u pogledu podnošenja zahtjeva za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1.

4. Komisija uspostavlja europsku jedinstvenu pristupnu točku koja pruža pretraživi elektronički registar podataka dostupnih putem nacionalnih jedinstvenih informacijskih točaka i daljnje informacije o načinu na koji se podaci mogu zatražiti putem tih nacionalnih jedinstvenih informacijskih točaka.

Članak 12.

Uvjeti za pružanje usluga podatkovnog posredovanja

Pružanje usluga podatkovnog posredovanja iz članka 10. podliježe sljedećim uvjetima:

(a)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ne smije upotrebljavati podatke za koje pruža usluge podatkovnog posredovanja u druge svrhe osim u svrhu njihova stavljanja na raspolaganje korisnicima podataka, a usluge podatkovnog posredovanja pruža putem zasebne pravne osobe;

(b)

komercijalni uvjeti, uključujući cijene, za pružanje usluga podatkovnog posredovanja imatelju podataka ili korisniku podataka ne smiju ovisiti o tome koristi li se imatelj podataka ili korisnik podataka drugim uslugama koje pruža isti pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili povezani subjekt te, ako se koristi, o tome u kojoj se mjeri imatelj podataka ili korisnik podataka koristi takvim drugim uslugama;

(c)

podaci prikupljeni s obzirom na bilo koju aktivnost fizičke ili pravne osobe u svrhu pružanja usluge podatkovnog posredovanja, uključujući datum, vrijeme i geolokaciju, trajanje aktivnosti te veze s drugim fizičkim ili pravnim osobama koje je uspostavila osoba koja se koristi uslugom podatkovnog posredovanja, upotrebljavaju se samo za razvoj te usluge podatkovnog posredovanja, što može obuhvaćati uporabu podataka za otkrivanje prijevare ili kibersigurnost, te se na zahtjev stavlja na raspolaganje imateljima podataka;

(d)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja olakšava razmjenu podataka u formatu u kojem ih prima od ispitanika ili imatelja podataka, pretvara podatke u posebne formate isključivo radi poboljšanja interoperabilnosti unutar sektora i među sektorima ili na zahtjev korisnika podataka, ili ako je to propisano pravom Unije ili radi osiguranja usklađenosti s međunarodnim ili europskim standardima za podatke, te ispitanicima ili imateljima podataka nudi mogućnost izuzeća u pogledu tih pretvorbi, osim ako je pretvorba propisana pravom Unije;

(e)

usluge podatkovnog posredovanja mogu obuhvaćati ponudu dodatnih posebnih alata i usluga imateljima podataka ili ispitanicima u posebnu svrhu olakšavanja razmjene podataka, kao što su privremena pohrana, održavanje, pretvorba, anonimizacija i pseudonimizacija, pri čemu se takvi alati upotrebljavaju isključivo na izričit zahtjev ili uz odobrenje imatelja podataka ili ispitanika, a alati trećih strana koji se nude u tom kontekstu ne upotrebljavaju se u druge svrhe;

(f)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja osigurava pravedan, transparentan i nediskriminirajući postupak za pristup njegovoj usluzi i za ispitanike i za imatelje podataka, kao i za korisnike podataka, među ostalim u odnosu na cijene i uvjete pružanja usluga;

(g)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja uspostavlja postupke za sprečavanje prijevare ili zlouporabe u vezi sa stranama koje traže pristup putem njegovih usluga podatkovnog posredovanja;

(h)

pružatelj usluge podatkovnog posredovanja u slučaju svoje nesolventnosti osigurava razuman kontinuitet pružanja svojih usluga podatkovnog posredovanja, a ako se takvim uslugama podatkovnog posredovanja osigurava pohrana podataka, on raspolaže mehanizmima kojima se imateljima podataka i korisnicima podataka omogućuje pristup njihovim podacima, njihov prijenos ili dohvat te, ako se takve usluge podatkovnog posredovanja pružaju između ispitanika i korisnika podataka, kojima se ispitanicima omogućuje ostvarivanje njihovih prava;

(i)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurao interoperabilnost s drugim uslugama podatkovnog posredovanja, među ostalim s pomoću uobičajenih otvorenih standarda u sektoru u kojem djeluje pružatelj usluga podatkovnog posredovanja;

(j)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja provodi odgovarajuće tehničke, pravne i organizacijske mjere kako bi se spriječio prijenos neosobnih podataka ili pristup takvim podacima, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava relevantne države članice nezakonit;

(k)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja bez odgode obavješćuje imatelje podataka u slučaju neovlaštenog prijenosa neosobnih podataka koje je razmijenio, neovlaštenog pristupa tim podacima ili njihove neovlaštene uporabe;

(l)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja poduzima potrebne mjere kako bi osigurao odgovarajuću razinu sigurnosti za pohranu, obradu i prijenos neosobnih podataka te on povrh toga osigurava najvišu razinu sigurnosti za pohranu i prijenos tržišno osjetljivih informacija;

(m)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja koji ispitanicima nudi usluge pri olakšavanju ostvarivanja njihovih prava djeluje u njihovu najboljem interesu, posebno sažetim, transparentnim, razumljivim i lako dostupnim obavješćivanjem i, prema potrebi, savjetovanjem ispitanika o planiranim uporabama podataka od strane korisnika podataka i standardnim uvjetima povezanima s takvim uporabama, prije nego što ispitanici daju privolu;

(n)

ako pružatelj usluga podatkovnog posredovanja omogućuje alate za dobivanje privole od ispitanikâ ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje, on, prema potrebi, navodi nadležnost treće zemlje u okviru koje se podaci namjeravaju upotrebljavati te ispitanicima omogućuje alate za davanje i povlačenje privole, a imateljima podataka alate za davanje i povlačenje dopuštenja za obradu podataka;

(o)	pružatelj usluga podatkovnog posredovanja vodi evidenciju aktivnosti podatkovnog posredovanja.

Članak 16.

Nacionalni aranžmani za podatkovni altruizam

Države članice mogu uspostaviti organizacijske ili tehničke aranžmane, ili i jedne i druge aranžmane, za olakšavanje podatkovnog altruizma. U tu svrhu države članice mogu utvrditi i nacionalne politike za podatkovni altruizam. Tim se nacionalnim politikama može posebno pružiti pomoć ispitanicima pri dobrovoljnom stavljanju osobnih podataka koji se na njih odnose, a koji su u posjedu tijela javnog sektora, na raspolaganje za podatkovni altruizam te utvrditi potrebne informacije koje se moraju pružiti ispitanicima u vezi s ponovnom uporabom njihovih podataka u općem interesu.

Ako država članica izradi takve nacionalne politike, o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 17.

Javni registri priznatih organizacija za podatkovni altruizam

1. Svako nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam vodi i redovito ažurira javni nacionalni registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

2. Komisija u svrhu informiranja vodi javni Unijin registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam. Ako je subjekt registriran u javnom nacionalnom registru priznatih organizacija za podatkovni altruizam u skladu s člankom 18., on može u pisanoj i usmenoj komunikaciji upotrebljavati oznaku „organizacija za podatkovni altruizam priznata u Uniji” te zajednički logotip.

Kako bi se osiguralo da su priznate organizacije za podatkovni altruizam lako prepoznatljive u cijeloj Uniji, Komisija provedbenim aktima utvrđuje dizajn zajedničkog logotipa. Priznate organizacije za podatkovni altruizam jasno prikazuju zajednički logotip na svakoj publikaciji na internetu i izvan njega koja se odnosi na njihove aktivnosti podatkovnog altruizma. Zajednički logotip popraćen je QR kodom s poveznicom na javni Unijin registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 33. stavka 2.

Članak 21.

Posebni zahtjevi u svrhu zaštite prava i interesa ispitanika i imatelja podataka u odnosu na njihove podatke

1. Priznata organizacija za podatkovni altruizam na jasan i lako razumljiv način ispitanike ili imatelje podataka prije obrade njihovih podataka obavješćuje o sljedećem:

(a)	ciljevima od općeg interesa i, ako je primjenjivo, o određenoj, izričitoj i legitimnoj svrsi u koju će se osobni podaci obrađivati, a za koje korisniku podataka dopušta obradu njihovih podataka;

(b)	lokaciji i ciljevima od općeg interesa za koje dopušta bilo kakvu obradu koja se provodi u trećoj zemlji, ako obradu provodi priznata organizacija za podatkovni altruizam.

2. Priznata organizacija za podatkovni altruizam ne upotrebljava podatke za druge ciljeve osim za one od općeg interesa za koje ispitanik ili imatelj podataka dopušta obradu. Priznata organizacija za podatkovni altruizam ne smije se služiti zavaravajućim marketinškim praksama kako bi ishodila pružanje podataka.

3. Priznata organizacija za podatkovni altruizam osigurava alate za dobivanje privole od ispitanika ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje. Priznata organizacija za podatkovni altruizam osigurava i alate za jednostavno povlačenje takve privole ili dopuštenja.

4. Priznata organizacija za podatkovni altruizam poduzima mjere kako bi osigurala odgovarajuću razinu sigurnosti za pohranu i obradu neosobnih podataka koje je prikupila na temelju podatkovnog altruizma.

5. Priznata organizacija za podatkovni altruizam bez odgode obavješćuje imatelje podataka u slučaju svakog neovlaštenog prijenosa neosobnih podataka koje je razmijenio, neovlaštenog pristupa tim podacima ili njihove neovlaštene uporabe.

6. Ako priznata organizacija za podatkovni altruizam olakšava obradu podataka trećim stranama, među ostalim osiguravanjem alata za dobivanje privole od ispitanika ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje, ona, prema potrebi, navodi nadležnost treće zemlje u okviru koje se podaci namjeravaju upotrebljavati.

Članak 26.

Zahtjevi koji se odnose na nadležna tijela

1. Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam pravno su odvojena od bilo kojeg pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznate organizacije za podatkovni altruizam te su funkcionalno neovisna o njima. Funkcije nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam može obavljati isto tijelo. Države članice mogu u tu svrhu osnovati jedno ili više novih tijela ili se osloniti na postojeće subjekte.

2. Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam izvršavaju svoje zadaće nepristrano, transparentno, dosljedno, pouzdano i pravodobno. Pri obavljanju svojih zadaća štite pošteno tržišno natjecanje i nediskriminaciju.

3. U sastavu najvišeg rukovodstva i osoblja odgovornih za izvršavanje relevantnih zadaća nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ne mogu se nalaziti projektant, proizvođač, dobavljač, ugraditelj, kupac, vlasnik, korisnik ili održavatelj usluga koje ocjenjuju kao ni ovlašteni zastupnik bilo koje od tih strana. To ne isključuje uporabu ocijenjenih usluga koje su potrebne za djelovanje nadležnog tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnog tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ni uporabu tih usluga u osobne svrhe.

4. Najviše rukovodstvo i osoblje nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ne smiju sudjelovati ni u kakvoj aktivnosti koja bi mogla biti u sukobu s neovisnošću njihove prosudbe ili integritetom u odnosu na aktivnosti ocjenjivanja koje su im povjerene.

5. Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam moraju imati na raspolaganju odgovarajuće financijske i ljudske resurse za obavljanje zadaća koje su im povjerene, uključujući potrebno tehničko znanje i resurse.

6. Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam države članice dostavljaju Komisiji i nadležnim tijelima za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnim tijelima za registraciju organizacija za podatkovni altruizam iz drugih država članica, na obrazloženi zahtjev i bez odgode, informacije potrebne za obavljanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe. Ako nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja ili nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam smatra da su zatražene informacije povjerljive u skladu s pravom Unije i nacionalnom pravom o poslovnoj i profesionalnoj povjerljivosti, Komisija i sva druga dotična nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja ili nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam osiguravaju takvu povjerljivost.

Članak 30.

Zadaće Europskog odbora za inovacije u području podataka

Europski odbor za inovacije u području podataka ima sljedeće zadaće:

(a)	savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu razvoja dosljedne prakse tijela javnog sektora i nadležnih tijela iz članka 7. stavka 1. u postupanju sa zahtjevima za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1.;

(b)	savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu razvoja dosljedne prakse za podatkovni altruizam diljem Unije;

(c)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu razvoja dosljedne prakse nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam u primjeni zahtjeva kojima podliježu pružatelji usluga podatkovnog posredovanja i priznate organizacije za podatkovni altruizam;

(d)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu izrade dosljednih smjernica za najbolji način zaštite, u kontekstu ove Uredbe, poslovno osjetljivih neosobnih podataka, posebno poslovnih tajni, ali i neosobnih podataka koji predstavljaju sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva od neovlaštenog pristupa koji dovodi do rizika od krađe intelektualnog vlasništva ili industrijske špijunaže;

(e)	savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu izrade dosljednih smjernica za zahtjeve u pogledu kibersigurnosti za razmjenu i pohranu podataka;

(f)

savjetovanje Komisije, posebno uzimajući u obzir doprinos organizacija za normizaciju, o određivanju prioriteta za međusektorske norme koje treba upotrebljavati i izraditi za uporabu podataka i međusektorsku razmjenu podataka između novonastalih zajedničkih europskih podatkovnih prostora, međusektorsku usporedbu i razmjenu najboljih praksi u pogledu sektorskih zahtjeva za sigurnost i postupke pristupa, uzimajući u obzir aktivnosti normizacije specifične za pojedine sektore, a posebno pojašnjavanje i razlikovanje međusektorskih normi i praksi od sektorskih;

(g)

pružanje pomoći Komisiji, posebno uzimajući u obzir doprinos organizacija za normizaciju, pri rješavanju problema rascjepkanosti unutarnjeg tržišta i podatkovnog gospodarstva na unutarnjem tržištu jačanjem prekogranične i međusektorske interoperabilnosti podataka i usluga razmjene podataka među različitim sektorima i domenama, nadovezujući se na postojeće europske, međunarodne ili nacionalne norme, među ostalim s ciljem poticanja uspostave zajedničkih europskih podatkovnih prostora;

(h)

predlaganje smjernica za zajedničke europske podatkovne prostore, to jest interoperabilne okvire specifične za određenu namjenu ili sektor ili međusektorske interoperabilne okvire zajedničkih standarda i praksi za razmjenu ili zajedničku obradu podataka radi, među ostalim, razvoja novih proizvoda i usluga, znanstvenog istraživanja ili inicijativa civilnog društva, pri čemu se takvim zajedničkim standardima i praksama uzimaju u obzir postojeći standardi, poštuju pravila tržišnog natjecanja i osigurava nediskriminirajući pristup za sve sudionike u svrhu olakšavanja razmjene podataka u Uniji i iskorištavanja potencijala postojećih i budućih podatkovnih prostora, a koje se smjernice, među ostalim, odnose na:

međusektorske norme koje treba upotrebljavati i izraditi za uporabu podataka i međusektorsku razmjenu podataka, međusektorsku usporedbu i razmjenu najboljih praksi u pogledu sektorskih zahtjeva za sigurnost i postupke pristupa, uzimajući pritom u obzir aktivnosti normizacije specifične za pojedine sektore, a posebno pojašnjavanje i razlikovanje međusektorskih normi i praksi od sektorskih;

ii.	zahtjeve za uklanjanje prepreka ulasku na tržište i za izbjegavanje situacija zavisnosti u svrhu osiguravanja poštenog tržišnog natjecanja i interoperabilnosti;

iii.	odgovarajuću zaštitu za zakonite prijenose podataka u treće zemlje, uključujući zaštitne mjere protiv prijenosa koji su zabranjeni pravom Unije;

iv.	odgovarajuću i nediskriminirajuću zastupljenost relevantnih dionika u upravljanju zajedničkim europskim podatkovnim prostorima;

v.	poštovanje zahtjeva u pogledu kibersigurnosti u skladu s pravom Unije;

(i)	olakšavanje suradnje među državama članicama u vezi s uspostavom usklađenih uvjeta kojima se omogućuje ponovna uporaba kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. u posjedu tijela javnog sektora na cijelom unutarnjem tržištu;

(j)

olakšavanje suradnje između nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam. izgradnjom kapaciteta i razmjenom informacija, posebno utvrđivanjem metoda za učinkovitu razmjenu informacija povezanih s postupkom obavješćivanja za pružatelje usluga podatkovnog posredovanja te registracijom i praćenjem priznatih organizacija za podatkovni altruizam, uključujući koordinaciju u pogledu određivanja naknada ili sankcija, te olakšavanje suradnje između nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam u pogledu međunarodnog pristupa podacima i njihova prijenosa;

(k)	savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu ocjenjivanja toga treba li donijeti provedbene akte iz članka 5. stavaka 11. i 12.;

(l)	savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu izrade europskog obrasca za pristanak na podatkovni altruizam u skladu s člankom 25. stavkom 1.;

(m)	savjetovanje Komisije o poboljšanju međunarodnog regulatornog okruženja za neosobne podatke, uključujući normizaciju.

POGLAVLJE VII.

Međunarodni pristup i prijenos

Članak 38.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 24. rujna 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu30. svibnja 2022

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

B. LE MAIRE

(1) SL C 286, 16.7.2021., str. 38.

(2) Stajalište Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 16. svibnja 2022.

(3) Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(4) Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45.).

(5) Uredba (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU (SL L 198, 25.7.2019, str. 64).

(6) Uredba (EU) 2020/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (SL L 249, 31.7.2020., str. 33.).

(7) Direktiva 2010/40/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.).

(8) Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(9) Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).

(10) Uredba (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (SL L 303, 28.11.2018., str. 59.).

(11) Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

(12) Direktiva 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (SL L 167, 22.6.2001., str. 10.).

(13) Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004., str. 45).

(14) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(15) Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(16) Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

(17) Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).

(18) Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).

(19) Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(20) Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).

(21) Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(22) Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(23) Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(24) Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(25) Uredba Komisije (EU) br. 557/2013 od 17. lipnja 2013. o provedbi Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 831/2002 (SL L 164, 18.6.2013., str. 16.).

(26) Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

(27) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(28) Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(29) Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).

(30) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(31) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(32) Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).

(33) Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).

whereas

keyboard_tab Digital Governance Act 2022/0868 HR

Digital Governance Act 2022/0868 HR