search


keyboard_tab Digital Governance Act 2022/0868 HR

BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf

2022/0868 HR cercato: 'Članak' . Output generated live by software developed by IusOnDemand srl


expand index Članak:


whereas Članak:


definitions:


cloud tag: and the number of total unique words without stopwords is: 2407

 

Članak 1.

Predmet i područje primjene

1.   Ovom se Uredbom utvrđuju:

(a)

uvjeti za ponovnu uporabu, unutar Unije, određenih kategorija podataka u posjedu tijela javnog sektora;

(b)

okvir za obavješćivanje i nadzor za pružanje usluga podatkovnog posredovanja;

(c)

okvir za dobrovoljnu registraciju subjekata koji prikupljaju i obrađuju podatke stavljene na raspolaganje u altruističke svrhe; i

(d)

okvir za uspostavljanje Europskog odbora za inovacije u području podataka.

2.   Ovom se Uredbom tijelima javnog sektora ne nameću nikakve obveze prema kojima moraju dopustiti ponovnu uporabu podataka niti se njome tijela javnog sektora oslobađaju svojih obveza povjerljivosti na temelju prava Unije ili nacionalnog prava.

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje:

(a)

posebne odredbe u pravu Unije ili nacionalnom pravu u pogledu pristupa određenim kategorijama podataka ili njihove ponovne uporabe, posebno u pogledu odobravanja pristupa službenim dokumentima i njihova otkrivanja; i

(b)

obveze tijela javnog sektora na temelju prava Unije ili nacionalnog prava da dopuste ponovnu uporabu podataka ni zahtjevi povezani s obradom neosobnih podataka.

Ako se sektorskim pravom Unije ili nacionalnim pravom od tijela javnog sektora, pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznatih organizacija za podatkovni altruizam zahtijeva da se usklade s posebnim dodatnim tehničkim, administrativnim ili organizacijskim zahtjevima, među ostalim putem sustava ovlašćivanja ili certificiranja, primjenjuju se i te odredbe tog sektorskog prava Unije ili nacionalnog prava. Svi takvi posebni dodatni zahtjevi moraju biti nediskriminirajući, razmjerni i objektivno opravdani.

3.   Na sve osobne podatke koji se obrađuju u vezi s ovom Uredbom primjenjuju se pravo Unije i nacionalno pravo o zaštiti osobnih podataka. Ovom se Uredbom osobito ne dovode u pitanje uredbe (EU) 2016/679 i (EU) 2018/1725 ni direktive 2002/58/EZ i (EU) 2016/680, uključujući u pogledu ovlasti i nadležnosti nadzornih tijela. U slučaju proturječnosti između ove Uredbe i prava Unije o zaštiti osobnih podataka ili nacionalnog prava donesenog u skladu s takvim pravom Unije, prednost ima relevantno pravo Unije ili nacionalno pravo o zaštiti osobnih podataka. Ovom se Uredbom ne stvara pravna osnova za obradu osobnih podataka niti se njome utječe na prava i obveze utvrđene u uredbama (EU) 2016/679 ili (EU) 2018/1725 ili direktivama 2002/58/EZ ili (EU) 2016/680.

4.   Ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena prava tržišnog natjecanja.

5.   Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje nadležnosti država članica u pogledu njihovih aktivnosti koje se odnose na javnu sigurnost, obranu i nacionalnu sigurnost.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

1.

„podaci” znači svaki digitalni prikaz akata, činjenica ili informacija i svaka kompilacija tih akata, činjenica ili informacija, uključujući u obliku zvučnog, vizualnog ili audiovizualnog zapisa;

2.

„ponovna uporaba” znači uporaba, od strane fizičkih ili pravnih osoba, podataka u posjedu tijela javnog sektora, za komercijalne ili nekomercijalne namjene koje nisu početna namjena u okviru javne zadaće za koju su podaci bili izrađeni, osim za razmjenu podataka među tijelima javnog sektora isključivo radi obavljanja njihovih javnih zadaća;

3.

„osobni podaci” znači osobni podaci kako su definirani u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

4.

„neosobni podaci” znači podaci koji nisu osobni podaci;

5.

„privola” znači privola kako je definirana u članku 4. točki 11. Uredbe (EU) 2016/679;

6.

„dopuštenje” znači davanje prava korisnicima podataka na obradu neosobnih podataka;

7.

„ispitanik” znači ispitanik kako se na njega upućuje u članku 4. točki 1. Uredbe (EU) 2016/679;

8.

„imatelj podataka” znači pravna osoba, uključujući tijela javnog sektora i međunarodne organizacije, ili fizička osoba koja nije ispitanik u pogledu dotičnih određenih podataka, a koja, u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom, ima pravo odobriti pristup određenim osobnim podacima ili neosobnim podacima ili ih razmjenjivati;

9.

„korisnik podataka” znači fizička ili pravna osoba koja ima zakonit pristup određenim osobnim ili neosobnim podacima i ima pravo, među ostalim na temelju Uredbe (EU) 2016/679 u slučaju osobnih podataka, upotrebljavati te podatke u komercijalne ili nekomercijalne svrhe;

10.

„razmjena podataka” znači pružanje podataka korisniku podataka od strane ispitanika ili imatelja podataka u svrhu zajedničke ili pojedinačne uporabe takvih podataka, na temelju dobrovoljnih sporazuma ili prava Unije ili nacionalnog prava, izravno ili putem posrednika, primjerice u skladu s otvorenim ili komercijalnim licencijama, uz naknadu ili bez naknade;

11.

„usluga podatkovnog posredovanja” znači usluga čiji je cilj uspostava poslovnih odnosa u svrhu razmjene podataka između neutvrđenog broja ispitanika i imatelja podataka, s jedne strane, i korisnika podataka, s druge strane, tehničkim, pravnim ili drugim sredstvima, među ostalim u svrhu ostvarivanja prava ispitanika u vezi s osobnim podacima, pritom isključujući barem sljedeće:

(a)

usluge kojima se dobivaju podaci od imatelja podataka te kojima se podaci agregiraju, obogaćuju ili mijenjaju kako bi im se dodala znatna vrijednost i licencirala uporaba dobivenih podataka korisnicima podataka, bez uspostavljanja poslovnog odnosa između imatelja podataka i korisnika podataka;

(b)

usluge koje su usmjerene na posredovanje u odnosu na sadržaj zaštićen autorskim pravom;

(c)

usluge koje isključivo upotrebljava jedan imatelj podataka kako bi se omogućila uporaba podataka koje posjeduje taj imatelj podataka, ili usluge koje upotrebljava više pravnih osoba u zatvorenoj skupini, uključujući odnose s dobavljačem ili klijentima ili suradnje utvrđene ugovorom, posebno one čiji je glavni cilj osiguravanje funkcionalnosti predmeta i uređaja povezanih s internetom stvari;

(d)

usluge razmjene podataka koje tijela javnog sektora nude bez namjere uspostave poslovnih odnosa;

12.

„obrada” znači obrada kako je definirana u članku 4. točki 2. Uredbe (EU) 2016/679 u pogledu osobnih podataka ili u članku 3. točki 2. Uredbe (EU) 2018/1807 u pogledu neosobnih podataka;

13.

„pristup” znači uporaba podataka u skladu s posebnim tehničkim, pravnim ili organizacijskim zahtjevima, što nužno ne podrazumijeva prijenos ili preuzimanje podataka;

14.

„glavni poslovni nastan” pravne osobe znači mjesto njezine središnje uprave u Uniji;

15.

„usluge podatkovnih zadruga” znači usluge podatkovnog posredovanja koje nudi organizacijska struktura koju čine ispitanici, poduzeća s jednom osobom ili MSP-ovi koji su članovi te strukture, a čiji su glavni ciljevi pružiti potporu svojim članovima u ostvarivanju njihovih prava u odnosu na određene podatke, među ostalim u vezi s donošenjem informiranih odluka prije nego što daju privolu za obradu podataka, razmjenjivati mišljenja o svrhama i uvjetima obrade podataka koji bi bili u najboljem interesu njezinih članova u vezi s njihovim podacima te dogovarati uvjete za obradu podataka u ime svojih članova prije davanja dopuštenja za obradu neosobnih podataka ili prije nego što daju privolu za obradu osobnih podataka;

16.

„podatkovni altruizam” znači dobrovoljna razmjena podataka na temelju privole ispitanika za obradu osobnih podataka koji se odnose na njih ili dopuštenja imatelja podataka kojima oni omogućuju uporabu svojih neosobnih podataka bez traženja ili primanja naknade koja nadilazi naknadu povezanu s troškovima stavljanja njihovih podataka na raspolaganje za ciljeve od općeg interesa kako su predviđeni u nacionalnom pravu, kao što su zdravstvena skrb, borba protiv klimatskih promjena, poboljšanje mobilnosti, olakšavanje razvoja, proizvodnje i diseminacije službene statistike, poboljšanje pružanja javnih usluga, oblikovanje javnih politika ili svrhe znanstvenog istraživanja u općem interesu;

17.

„tijelo javnog sektora” znači državna, regionalna ili lokalna tijela, javnopravna tijela ili udruge koje je osnovalo jedno ili nekoliko takvih tijela ili jedno ili nekoliko takvih javnopravnih tijela;

18.

„javnopravna tijela” znači tijela koja imaju sljedeće značajke:

(a)

uspostavljena su posebno u svrhu zadovoljavanja potreba od općeg interesa i nisu industrijske ili komercijalne naravi;

(b)

imaju pravnu osobnost;

(c)

većim dijelom financiraju ih državna, regionalna ili lokalna tijela ili druga javnopravna tijela, u pogledu upravljanja podliježu nadzoru tih tijela ili imaju upravni, upravljački ili nadzorni odbor u kojem su više od polovice članova imenovala državna, regionalna ili lokalna tijela, ili druga javnopravna tijela;

19.

„javno poduzeće” znači svako poduzeće nad kojim tijela javnog sektora mogu izvršavati, izravno ili neizravno, prevladavajući utjecaj na temelju svojeg vlasništva u njemu, svojeg financijskog sudjelovanja u njemu ili na temelju pravila kojima je ono uređeno; za potrebe ove definicije smatra se da postoji prevladavajući utjecaj tijela javnog sektora u bilo kojem od sljedećih slučajeva u kojima ta tijela izravno ili neizravno:

(a)

drže većinu upisanog kapitala poduzeća;

(b)

raspolažu većinom glasova povezanih s dionicama koje je izdalo poduzeće;

(c)

mogu imenovati više od polovice članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela poduzeća;

20.

„sigurno okruženje za obradu” znači fizičko ili virtualno okruženje i organizacijska sredstva kojima se osigurava usklađenost s pravom Unije, kao što je Uredba (EU) 2016/679, posebno u pogledu prava ispitanika, prava intelektualnog vlasništva te poslovne i statističke povjerljivosti, cjelovitosti i pristupačnosti, kao i s primjenjivim nacionalnim pravom, te kojima se subjektu koji pruža sigurno okruženje za obradu omogućuje da odredi i nadzire sve radnje obrade podataka, uključujući prikazivanje, pohranu, preuzimanje i izvoz podataka te izračun izvedenih podataka s pomoću računalnih algoritama;

21.

„pravni zastupnik” znači fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja je izričito imenovana da djeluje u ime pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili subjekta koji prikuplja podatke za ciljeve od općeg interesa koje su na raspolaganje stavile fizičke ili pravne osobe bez poslovnog nastana u Uniji na temelju podatkovnog altruizma, a kojoj se nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam mogu obratiti osim ili umjesto pružatelju usluga podatkovnog posredovanja ili subjektu u vezi s obvezama na temelju ove Uredbe, među ostalim u vezi s pokretanjem postupka izvršenja protiv neusklađenog pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili subjekta koji nemaju poslovni nastan u Uniji.

POGLAVLJE II.

Ponovna uporaba određenih kategorija zaštićenih podataka u posjedu tijela javnog sektora

Članak 3.

Kategorije podataka

1.   Ovo se poglavlje primjenjuje na podatke u posjedu tijela javnog sektora zaštićene na temelju:

(a)

poslovne povjerljivosti, uključujući poslovne i profesionalne tajne te tajne trgovačkih društava;

(b)

statističke povjerljivosti;

(c)

zaštite prava intelektualnog vlasništva trećih strana; ili

(d)

zaštite osobnih podataka, ako takvi podaci nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive (EU) 2019/1024.

2.   Ovo se poglavlje ne primjenjuje na:

(a)

podatke u posjedu javnih poduzeća;

(b)

podatke u posjedu javnih radiotelevizija i njihovih društava kćeri te drugih tijela ili njihovih društava kćeri za obavljanje djelatnosti javne radiodifuzije;

(c)

podatke u posjedu kulturnih i obrazovnih ustanova;

(d)

podatke u posjedu tijelâ javnog sektora koji su zaštićeni radi javne sigurnosti, obrane ili nacionalne sigurnosti; ili

(e)

podatke čija je isporuka izvan opsega javne zadaće dotičnih tijela javnog sektora kako je to definirano zakonom ili drugim obvezujućim pravilima dotične države članice ili, ako takva pravila ne postoje, kako je to definirano u skladu s uobičajenom administrativnom praksom te države članice, pod uvjetom da je opseg javnih zadaća transparentan i podložan preispitivanju.

3.   Ovim poglavljem ne dovode se u pitanje:

(a)

pravo Unije i nacionalno pravo te međunarodni sporazumi kojih su Unija ili države članice stranke o zaštiti kategorija podataka iz stavka 1.; i

(b)

pravo Unije i nacionalno pravo o pristupu dokumentima.

Članak 4.

Zabrana isključivih dogovora

1.   Zabranjeni su sporazumi ili druge prakse koji se odnose na ponovnu uporabu podataka u posjedu tijela javnog sektora koji sadržavaju kategorije podataka iz članka 3. stavka 1., a kojima se dodjeljuju isključiva prava ili čiji je cilj ili učinak dodjela takvih isključivih prava ili ograničavanje dostupnosti podataka za ponovnu uporabu subjektima koji nisu stranke takvih sporazuma ili drugih praksi.

2.   Odstupajući od stavka 1., isključivo pravo na ponovnu uporabu podataka iz tog stavka može se dodijeliti u mjeri potrebnoj za pružanje usluge ili isporuku proizvoda od općeg interesa, koje u protivnom ne bi bilo moguće.

3.   Isključivo pravo, kako je navedeno u stavku 2., dodjeljuje se upravnim aktom ili ugovornim aranžmanom u skladu s primjenjivim pravom Unije ili nacionalnim pravom te u skladu s načelima transparentnosti, jednakog postupanja i nediskriminacije.

4.   Trajanje isključivog prava na ponovnu uporabu podataka ne smije biti dulje od 12 mjeseci. Ako je sklopljen ugovor, trajanje ugovora mora biti jednako trajanju isključivog prava.

5.   Dodjela isključivog prava na temelju stavaka 2., 3. i 4., uključujući razloge zašto je potrebno dodijeliti takvo pravo, mora biti transparentna i javno dostupna na internetu, u obliku koji je u skladu s relevantnim pravom Unije o javnoj nabavi.

6.   Sporazumi ili druge prakse obuhvaćeni zabranom iz stavka 1. koji ne ispunjavaju uvjete utvrđene u stavcima 2. i 3. te koji su sklopljeni prije 23. lipnja 2022. prestaju istekom primjenjivog ugovora, a u svakom slučaju najkasnije 24. prosinca 2024.

Članak 5.

Uvjeti za ponovnu uporabu

1.   Tijela javnog sektora koja su na temelju nacionalnog prava nadležna za odobravanje ili odbijanje pristupa za ponovnu uporabu jedne ili više kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. javno objavljuju uvjete za dopuštanje takve ponovne uporabe i postupak za traženje ponovne uporabe putem jedinstvene informacijske točke iz članka 8. Pri odobravanju ili odbijanju pristupa za ponovnu uporabu mogu im pomagati nadležna tijela iz članka 7. stavka 1.

Države članice osiguravaju da tijela javnog sektora budu opremljena resursima potrebnima za usklađenost s ovim člankom.

2.   Uvjeti za ponovnu uporabu moraju biti nediskriminirajući, transparentni, razmjerni i objektivno opravdani s obzirom na kategorije podataka i svrhe ponovne uporabe te prirodu podataka čija je ponovna uporaba dopuštena. Tim uvjetima ne smije se koristiti za ograničavanje tržišnog natjecanja.

3.   Tijela javnog sektora, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, osiguravaju očuvanje zaštićene prirode podataka. Ona mogu predvidjeti sljedeće zahtjeve:

(a)

pristup za ponovnu uporabu podataka odobrava se samo ako je tijelo javnog sektora ili nadležno tijelo, slijedom zahtjeva za ponovnu uporabu, osiguralo da su podaci:

i.

anonimizirani, u slučaju osobnih podataka; i

ii.

izmijenjeni, agregirani ili obrađeni bilo kojom drugom metodom kontrole otkrivanja podataka, u slučaju poslovno povjerljivih informacija, uključujući poslovne tajne ili sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva;

(b)

pristup podacima i njihova ponovna uporaba provode se na daljinu u sigurnom okruženju za obradu koje osigurava ili nadzire tijelo javnog sektora;

(c)

pristup podacima i njihova ponovna uporaba provode se u fizičkim prostorima u kojima se nalazi sigurno okruženje za obradu u skladu s visokim sigurnosnim standardima, pod uvjetom da se pristup na daljinu ne može dopustiti bez ugrožavanja prava i interesa trećih strana.

4.   U slučaju da je dopuštena ponovna uporaba u skladu sa stavkom 3. točkama (b) i (c), tijela javnog sektora propisuju uvjete kojima se čuva cjelovitost funkcioniranja tehničkih sustava korištenog sigurnog okruženja za obradu. Tijelo javnog sektora zadržava pravo provjere postupka, sredstava i svih rezultata obrade podataka koju je obavio ponovni korisnik radi očuvanja cjelovitosti zaštite podataka i zadržava pravo zabrane uporabe rezultata koji sadržavaju informacije koje ugrožavaju prava i interese trećih strana. Odluka o zabrani uporabe rezultata mora biti razumljiva i transparentna ponovnom korisniku.

5.   Osim ako nacionalno pravo predviđa posebne zaštitne mjere u pogledu primjenjivih obveza povjerljivosti koje se odnose na ponovnu uporabu podataka iz članka 3. stavka 1., tijelo javnog sektora uvjetuje ponovnu uporabu podataka pruženih u skladu sa stavkom 3. ovog članka time da ponovni korisnik poštuje obvezu povjerljivosti kojom se zabranjuje otkrivanje bilo kakvih informacija kojima se ugrožavaju prava i interesi trećih strana koje je ponovni korisnik možda pribavio unatoč uspostavljenim zaštitnim mjerama. Ponovnim korisnicima zabranjuje se ponovno identificiranje svih ispitanika na koje se podaci odnose te oni poduzimaju tehničke i operativne mjere kako bi spriječili ponovnu identifikaciju i obavijestili tijelo javnog sektora o svakoj povredi podataka koja dovodi do ponovne identifikacije dotičnih ispitanika. U slučaju neovlaštene ponovne uporabe neosobnih podataka ponovni korisnik bez odgode, prema potrebi uz pomoć tijela javnog sektora, obavješćuje pravne osobe na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati.

6.   Ako se ponovna uporaba podataka ne može dopustiti u skladu s obvezama utvrđenima u stavcima 3. i 4. ovog članka te ako ne postoji pravna osnova za prijenos podataka na temelju Uredbe (EU) 2016/679, tijelo javnog sektora ulaže sve napore, u skladu s pravom Unije i nacionalnim pravom, kako bi pružilo pomoć potencijalnim ponovnim korisnicima da zatraže privolu ispitanika ili dopuštenje imatelja podataka na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati, ako je to izvedivo bez nerazmjernog opterećenja tijela javnog sektora. Pri pružanju takve pomoći tijelu javnog sektora mogu pomagati nadležna tijela iz članka 7. stavka 1.

7.   Ponovna uporaba podataka dopuštena je samo u skladu s pravima intelektualnog vlasništva. Tijela javnog sektora ne smiju ostvarivati pravo stvaratelja baze podataka kako je predviđeno u članku 7. stavku 1. Direktive 96/9/EZ da bi spriječila ponovnu uporabu podataka ili ograničila ponovnu uporabu izvan ograničenja utvrđenih ovom Uredbom.

8.   Ako se zatraženi podaci smatraju povjerljivima, u skladu s pravom Unije ili nacionalnim pravom o poslovnoj ili statističkoj povjerljivosti, tijela javnog sektora osiguravaju da se povjerljivi podaci ne otkrivaju kao rezultat dopuštanja ponovne uporabe, osim ako je takva ponovna uporaba dopuštena u skladu sa stavkom 6.

9.   Ako ponovni korisnik namjerava u treću zemlju prenijeti neosobne podatke zaštićene na temelju razloga utvrđenih u članku 3. stavku 1., u trenutku podnošenja zahtjeva za ponovnu uporabu takvih podataka obavješćuje tijelo javnog sektora o namjeri prijenosa takvih podataka i o svrsi takvog prijenosa. U slučaju ponovne uporabe u skladu sa stavkom 6. ovog članka ponovni korisnik, prema potrebi uz pomoć tijela javnog sektora, o toj namjeri, svrsi i odgovarajućim zaštitnim mjerama obavješćuje pravnu osobu na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati. Tijelo javnog sektora ne dopušta ponovnu uporabu osim ako pravna osoba da dopuštenje za prijenos.

10.   Tijela javnog sektora prenose neosobne povjerljive podatke ili podatke zaštićene pravima intelektualnog vlasništva ponovnom korisniku koji namjerava prenijeti te podatke u treću zemlju koja nije zemlja određena u skladu sa stavkom 12. samo ako se ponovni korisnik ugovorom obveže:

(a)

ispuniti obveze utvrđene u skladu sa stavcima 7. i 8. čak i nakon što se podaci prenesu u treću zemlju; i

(b)

prihvatiti nadležnost sudova države članice u kojoj se nalazi tijelo javnog sektora koje prenosi podatke u pogledu svih sporova povezanih s pridržavanjem stavaka 7. i 8.

11.   Tijela javnog sektora, prema potrebi i u okviru svojih mogućnosti, pružaju smjernice i pomoć ponovnim korisnicima u ispunjavanju obveza iz stavka 10. ovog članka.

Kako bi pružila pomoć tijelima javnog sektora i ponovnim korisnicima, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju ogledne ugovorne klauzule za ispunjavanje obveza iz stavka 10. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 3.

12.   Ako je to opravdano zbog znatnog broja zahtjeva diljem Unije u vezi s ponovnom uporabom neosobnih podataka u određenim trećim zemljama, Komisija može donijeti provedbene akte kojima se izjavljuje da pravni, nadzorni i provedbeni aranžmani treće zemlje:

(a)

osiguravaju zaštitu intelektualnog vlasništva i poslovnih tajni na način koji je u osnovi jednakovrijedan zaštiti koja se osigurava pravom Unije;

(b)

učinkovito se primjenjuju i provode; i

(c)

osiguravaju učinkovitu sudsku zaštitu.

Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 33. stavka 3.

13.   U posebnim zakonodavnim aktima Unije može se utvrditi da se određene kategorije neosobnih podataka u posjedu tijelâ javnog sektora smatraju vrlo osjetljivima za potrebe ovog članka ako bi se njihovim prijenosom u treće zemlje mogli ugroziti ciljevi javne politike Unije, poput sigurnosti i javnog zdravlja, ili ako bi njihov prijenos u treće zemlje mogao dovesti do rizika od ponovne identifikacije neosobnih anonimiziranih podataka. Ako se takav akt donese, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 32. kojima se ova Uredba dopunjuje utvrđivanjem posebnih uvjeta primjenjivih na prijenose takvih podataka u treće zemlje.

Ti posebni uvjeti temelje se na prirodi kategorija neosobnih podataka utvrđenih u posebnom zakonodavnom aktu Unije i na razlozima zbog kojih se te kategorije smatra vrlo osjetljivima, uzimajući u obzir rizike ponovne identifikacije neosobnih anonimiziranih podataka. Oni moraju biti nediskriminirajući i ograničeni na ono što je potrebno za postizanje ciljeva javne politike Unije utvrđenih tom aktu.

Ako se to zahtijeva posebnim zakonodavnim aktima Unije iz prvog podstavka, takvi posebni uvjeti mogu uključivati uvjete primjenjive na prijenos ili tehničke aranžmane u tom pogledu, ograničenja u pogledu ponovne uporabe podataka u trećim zemljama ili kategorija osoba koje imaju pravo prenijeti takve podatke u treće zemlje ili, u iznimnim slučajevima, ograničenja u pogledu prijenosa u treće zemlje.

14.   Fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu neosobnih podataka može prenijeti podatke samo u one treće zemlje za koje su ispunjeni zahtjevi iz stavaka 10., 12. i 13.

Članak 6.

Naknade

1.   Tijela javnog sektora koja dopuštaju ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. mogu naplaćivati naknade za dopuštanje ponovne uporabe takvih podataka.

2.   Sve naknade naplaćene na temelju stavka 1. moraju biti transparentne, nediskriminirajuće, razmjerne i objektivno opravdane te ne smiju ograničavati tržišno natjecanje.

3.   Tijela javnog sektora osiguravaju da se sve naknade mogu platiti i na internetu putem široko dostupnih prekograničnih platnih usluga, bez diskriminacije na temelju mjesta poslovnog nastana pružatelja platnih usluga, mjesta izdavanja platnog instrumenta ili lokacije računa za plaćanje unutar Unije.

4.   Ako tijela javnog sektora naplaćuju naknade, ona poduzimaju mjere za poticanje ponovne uporabe kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. u nekomercijalne svrhe, kao što su svrhe znanstvenog istraživanja, te od strane MSP-ova i start-up poduzeća u skladu s pravilima o državnim potporama. U tom pogledu tijela javnog sektora mogu podatke staviti na raspolaganje i uz sniženu naknadu ili bez naknade, posebno MSP-ovima, start-up poduzećima, civilnom društvu i obrazovnim ustanovama. Tijela javnog sektora u tu svrhu mogu utvrditi popis kategorija ponovnih korisnika kojima se podaci stavljaju na raspolaganje za ponovnu uporabu uz sniženu naknadu ili bez naknade. Taj se popis objavljuje, zajedno s kriterijima upotrijebljenima za njegovu izradu.

5.   Sve naknade temelje se na troškovima provedbe postupka u vezi sa zahtjevima za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. i ograničene su na nužne troškove u vezi sa sljedećim:

(a)

reprodukcijom, pružanjem i širenjem podataka;

(b)

stjecanjem prava;

(c)

anonimizacijom ili drugim oblicima pripreme osobnih podatka i poslovno povjerljivih podataka kako je predviđeno u članku 5. stavku 3.;

(d)

održavanjem sigurnog okruženja za obradu;

(e)

stjecanjem prava na dopuštanje ponovne uporabe u skladu s ovim poglavljem od trećih strana izvan javnog sektora; i

(f)

pružanjem pomoći ponovnim korisnicima u traženju privole ispitanika i dopuštenja imatelja podataka na čija bi prava i interese takva ponovna uporaba mogla utjecati.

6.   Kriterije i metodologiju za izračun naknada utvrđuju države članice te se oni objavljuju. Tijelo javnog sektora objavljuje opis glavnih kategorija troškova i pravila za raspodjelu troškova.

Članak 7.

Nadležna tijela

1.   Za potrebe provedbe zadaća iz ovog članka svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela, koja mogu biti nadležna za određene sektore, kao pomoć tijelima javnog sektora koja odobravaju ili odbijaju pristup za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. Države članice mogu osnovati jedno ili više novih nadležnih tijela ili se osloniti na postojeća tijela javnog sektora ili na unutarnje službe tijela javnog sektora koje ispunjavaju uvjete utvrđene ovom Uredbom.

2.   Nadležna tijela može se ovlastiti za odobravanje pristupa za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. na temelju prava Unije ili nacionalnog prava kojima se predviđa odobravanje takvog pristupa. Pri odobravanju ili odbijanju pristupa za ponovnu uporabu na ta se nadležna tijela primjenjuju članci 4., 5., 6. i 9.

3.   Nadležna tijela moraju raspolagati odgovarajućim pravnim, financijskim, tehničkim i ljudskim resursima za obavljanje zadaća koje su im povjerene, među ostalim potrebnim tehničkim znanjem kako bi mogla djelovati u skladu s relevantnim pravom Unije ili nacionalnim pravom koje se odnosi na režime pristupa za kategorije podataka iz članka 3. stavka 1.

4.   Pomoć predviđena stavkom 1. obuhvaća, prema potrebi:

(a)

pružanje tehničke potpore stavljanjem na raspolaganje sigurnog okruženja za obradu kako bi se omogućio pristup za ponovnu uporabu podataka;

(b)

pružanje smjernica i tehničke potpore o tome kako najbolje strukturirati i pohraniti podatke kako bi ti podaci bili lako dostupni;

(c)

pružanje tehničke potpore za pseudonimizaciju i osiguravanje obrade podataka na način kojim se djelotvorno čuva privatnost, povjerljivost, cjelovitost i dostupnost informacija sadržanih u podacima za koje je dopuštena ponovna uporaba, uključujući tehnike kao što su anonimizacija, generalizacija, uklanjanje i randomizacija osobnih podataka ili druge najsuvremenije metode za zaštitu privatnosti, te brisanje poslovno povjerljivih informacija, uključujući poslovne tajne ili sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva;

(d)

pomoć tijelima javnog sektora, prema potrebi, u pružanju potpore ponovnim korisnicima pri traženju privole za ponovnu uporabu od ispitanika ili dopuštenja od imatelja podataka u skladu s njihovim posebnim odlukama, među ostalim o nadležnosti u okviru koje se namjerava provesti obrada podataka, te pružanje pomoći tijelima javnog sektora u uspostavi tehničkih mehanizama kojima se omogućuje slanje zahtjevâ ponovnih korisnika za privolu ili dopuštenje, ako je to izvedivo u praksi;

(e)

pružanje pomoći tijelima javnog sektora u procjeni primjerenosti ugovornih obveza koje je ponovni korisnik preuzeo, na temelju članka 5. stavka 10.

5.   Svaka država članica obavješćuje Komisiju o identitetu nadležnih tijela imenovanih na temelju stavka 1. do 24. rujna 2023. Svaka država članica obavješćuje Komisiju i o svim naknadnim izmjenama identiteta tih nadležnih tijela.

Članak 8.

Jedinstvene informacijske točke

1.   Države članice osiguravaju dostupnost i laku pristupačnost svih relevantnih informacija o primjeni članaka 5. i 6. putem jedinstvene informacijske točke. Države članice uspostavljaju novo tijelo ili imenuju postojeće tijelo ili strukturu kao jedinstvenu informacijsku točku. Jedinstvena informacijska točka može biti povezana sa sektorskim, regionalnim ili lokalnim informacijskim točkama. Funkcije jedinstvene informacijske točke mogu se automatizirati pod uvjetom da tijelo javnog sektora osigura odgovarajuću potporu.

2.   Jedinstvena informacijska točka nadležna je za primanje upita ili zahtjeva za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. i prenosi ih, po mogućnosti i ako je primjereno automatiziranim putem, nadležnim tijelima javnog sektora ili, prema potrebi, nadležnim tijelima iz članka 7. stavka 1. S pomoću jedinstvene informacijske točke elektroničkim se putem stavlja na raspolaganje pretraživi popis izvora koji sadržava pregled svih dostupnih izvora podataka, uključujući, prema potrebi, one izvore podataka koji su dostupni putem sektorskih, regionalnih ili lokalnih informacijskih točaka, s relevantnim informacijama koje opisuju dostupne podatke, uključujući barem format i veličinu podataka te uvjete za njihovu ponovnu uporabu.

3.   Jedinstvena informacijska točka može uspostaviti odvojen, pojednostavnjen i dobro dokumentiran informacijski kanal za MSP-ove i start-up poduzeća u svrhu odgovaranja na njihove potrebe i kapacitete u pogledu podnošenja zahtjeva za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1.

4.   Komisija uspostavlja europsku jedinstvenu pristupnu točku koja pruža pretraživi elektronički registar podataka dostupnih putem nacionalnih jedinstvenih informacijskih točaka i daljnje informacije o načinu na koji se podaci mogu zatražiti putem tih nacionalnih jedinstvenih informacijskih točaka.

Članak 9.

Postupak povodom zahtjevâ za ponovnu uporabu

1.   Nadležna tijela javnog sektora ili nadležna tijela iz članka 7. stavka 1. donose odluku o zahtjevu za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. u roku od dva mjeseca od datuma primitka zahtjeva, osim ako su u skladu s nacionalnim pravom utvrđeni kraći rokovi.

U slučaju iznimno opsežnih i složenih zahtjeva za ponovnu uporabu taj se rok od dva mjeseca može produljiti za najviše 30 dana. U takvim slučajevima nadležna tijela javnog sektora ili nadležna tijela iz članka 7. stavka 1. obavješćuju podnositelja zahtjeva što je prije moguće o tome da je potrebno više vremena za provedbu postupka te o razlozima za kašnjenje.

2.   Svaka fizička ili pravna osoba na koju odluka iz stavka 1. izravno utječe ima pravo na djelotvornu pravnu zaštitu u državi članici u kojoj se nalazi relevantno tijelo. Takvo pravo na pravnu zaštitu utvrđuje se nacionalnim pravom i uključuje mogućnost preispitivanja koje provodi nepristrano tijelo s odgovarajućim stručnim znanjem, kao što je nacionalno tijelo za tržišno natjecanje, relevantno tijelo za pristup dokumentima, nadzorno tijelo uspostavljeno u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 ili nacionalno pravosudno tijelo, čije su odluke obvezujuće za dotično tijelo javnog sektora ili nadležno tijelo.

POGLAVLJE III.

Zahtjevi koji se primjenjuju na usluge podatkovnog posredovanja

Članak 10.

Usluge podatkovnog posredovanja

Pružanje sljedećih usluga podatkovnog posredovanja mora biti u skladu s člankom 12. i podliježe postupku obavješćivanja:

(a)

usluge posredovanja između imatelja podataka i potencijalnih korisnika podataka, uključujući stavljanje na raspolaganje tehničkih ili drugih sredstava kojima se omogućuje pružanje takvih usluga; te usluge mogu obuhvaćati dvostrane ili višestrane razmjene podataka ili stvaranje platformi ili baza podataka koje omogućuju razmjenu ili zajedničku uporabu podataka, kao i uspostavu druge posebne infrastrukture za međusobno povezivanje imatelja podataka s korisnicima podataka;

(b)

usluge posredovanja između ispitanika koji svoje osobne podatke žele staviti na raspolaganje ili fizičkih osoba koje žele staviti na raspolaganje neosobne podatke i potencijalnih korisnika podataka, uključujući stavljanje na raspolaganje tehničkih ili drugih sredstava kojima se omogućuje pružanje takvih usluga, a posebno omogućavanje ostvarivanja prava ispitanika predviđenih u Uredbi (EU) 2016/679;

(c)

usluge podatkovnih zadruga.

Članak 11.

Obavijest pružatelja usluga podatkovnog posredovanja

1.   Svaki pružatelj usluga podatkovnog posredovanja koji namjerava pružati usluge podatkovnog posredovanja iz članka 10. dostavlja obavijest nadležnom tijelu za usluge podatkovnog posredovanja.

2.   Za potrebe ove Uredbe smatra se da je pružatelj usluga podatkovnog posredovanja s poslovnim nastanima u više država članica u nadležnosti one države članice u kojoj ima glavni poslovni nastan, ne dovodeći u pitanje pravo Unije kojim se uređuju prekogranične tužbe za naknadu štete i povezani postupci.

3.   Pružatelj usluga podatkovnog posredovanja koji nema poslovni nastan u Uniji, ali unutar Unije nudi usluge podatkovnog posredovanja iz članka 10., imenuje pravnog zastupnika u jednoj od država članica u kojima se te usluge nude.

Za potrebe osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom, pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ovlašćuje pravnog zastupnika kako bi se osim ili umjesto njemu nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja ili ispitanici i imatelji podataka obraćali tom pravnom zastupniku u pogledu svih pitanja u vezi s pruženim uslugama podatkovnog posredovanja. Pravni zastupnik surađuje s nadležnim tijelima za usluge podatkovnog posredovanja i na njihov zahtjev sveobuhvatno im prikazuje djelovanja koje je pružatelj usluga podatkovnog posredovanja poduzeo i odredbe koje je uspostavio kako bi osigurao usklađenost s ovom Uredbom.

Smatra se da je pružatelj usluga podatkovnog posredovanja u nadležnosti one države članice u kojoj se nalazi njegov pravni zastupnik. Imenovanjem pravnog zastupnika od strane pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ne dovode se u pitanje pravni postupci koji bi mogli biti pokrenuti protiv pružatelja usluga podatkovnog posredovanja.

4.   Nakon dostave obavijesti u skladu sa stavkom 1., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja može započeti s obavljanjem aktivnosti podložno uvjetima utvrđenima u ovom poglavlju.

5.   Na temelju obavijesti iz stavka 1. pružatelj usluga podatkovnog posredovanja stječe pravo na pružanje usluga podatkovnog posredovanja u svim državama članicama.

6.   Obavijest iz stavka 1. obuhvaća sljedeće informacije:

(a)

naziv pružatelja usluga podatkovnog posredovanja;

(b)

pravni status, oblik, vlasničku strukturu i relevantna društva kćeri pružatelja usluga podatkovnog posredovanja te, ako je pružatelj usluga podatkovnog posredovanja registriran u trgovačkom ili drugom sličnom javnom nacionalnom registru, njegov broj registracije;

(c)

adresu glavnog poslovnog nastana pružatelja usluga podatkovnog posredovanja u Uniji, ako postoji, i, ako je to primjenjivo, adresu podružnica u drugoj državi članici ili adresu pravnog zastupnika;

(d)

javne internetske stranice s potpunim i ažuriranim informacijama o pružatelju usluga podatkovnog posredovanja i aktivnostima, uključujući barem informacije iz točaka (a), (b), (c) i (f);

(e)

osobe i podatke za kontakt pružatelja usluga podatkovnog posredovanja;

(f)

opis usluge podatkovnog posredovanja koju pružatelj usluga podatkovnog posredovanja namjerava pružati i naznaku kojoj od kategorija navedenih u članka 10. takva usluga podatkovnog posredovanja pripada;

(g)

predviđeni datum početka aktivnosti, ako se on razlikuje od datuma obavijesti.

7.   Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja osigurava da je postupak obavješćivanja nediskriminirajući i ne narušava tržišno natjecanje.

8.   Na zahtjev pružatelja usluga podatkovnog posredovanja, nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja u roku od tjedan dana od propisno i potpuno provedene obavijesti izdaje standardiziranu izjavu kojom se potvrđuje da je pružatelj usluga podatkovnog posredovanja dostavio obavijest iz stavka 1. i da ta obavijest sadržava informacije iz stavka 6.

9.   Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja na zahtjev pružatelja usluga podatkovnog posredovanja potvrđuje da se pružatelj usluga podatkovnog posredovanja pridržava ovog članka i članka 12. Nakon primitka takve potvrde pružatelj usluga podatkovnog posredovanja može u svojoj pisanoj i usmenoj komunikaciji upotrebljavati oznaku „pružatelj usluga podatkovnog posredovanja priznat u Uniji” i zajednički logotip.

Kako bi se osiguralo da su pružatelji usluga podatkovnog posredovanja priznati u Uniji lako prepoznatljivi u cijeloj Uniji, Komisija provedbenim aktima utvrđuje dizajn zajedničkog logotipa. Pružatelji usluga podatkovnog posredovanja priznati u Uniji jasno prikazuju zajednički logotip na svakoj publikaciji na internetu i izvan njega koja se odnosi na njihove aktivnosti podatkovnog posredovanja.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 33. stavka 2.

10.   Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja bez odgode elektroničkim putem obavješćuje Komisiju o svakoj novoj obavijesti. Komisija vodi i redovito ažurira javni registar svih pružatelja usluga podatkovnog posredovanja koji pružaju usluge u Uniji. Informacije iz stavka 6. točaka (a), (b), (c), (d), (f) i (g) objavljuju se u javnom registru.

11.   Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja može naplaćivati naknade za obavješćivanje u skladu s nacionalnim pravom. Takve naknade moraju biti razmjerne i objektivne te se temeljiti na administrativnim troškovima povezanima s praćenjem usklađenosti i drugim aktivnostima nadzora tržišta koje nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja provode u vezi s obavijestima pružatelja usluga podatkovnog posredovanja. U slučaju MSP-ova i start-up poduzeća nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja može naplaćivati sniženu naknadu ili ukinuti naknadu.

12.   Pružatelji usluga podatkovnog posredovanja obavješćuju nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja o svim promjenama informacija dostavljenih na temelju stavka 6. u roku od 14 dana od dana promjene.

13.   Ako pružatelj usluga podatkovnog posredovanja prestane obavljati svoje aktivnosti, on o tome u roku od 15 dana obavješćuje relevantno nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja određeno na temelju stavaka 1., 2. i 3.

14.   Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja bez odgode elektroničkim putem obavješćuje Komisiju o svakoj obavijesti iz stavaka 12. i 13. Komisija u skladu s time ažurira javni registar pružatelja usluga podatkovnog posredovanja u Uniji.

Članak 12.

Uvjeti za pružanje usluga podatkovnog posredovanja

Pružanje usluga podatkovnog posredovanja iz članka 10. podliježe sljedećim uvjetima:

(a)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ne smije upotrebljavati podatke za koje pruža usluge podatkovnog posredovanja u druge svrhe osim u svrhu njihova stavljanja na raspolaganje korisnicima podataka, a usluge podatkovnog posredovanja pruža putem zasebne pravne osobe;

(b)

komercijalni uvjeti, uključujući cijene, za pružanje usluga podatkovnog posredovanja imatelju podataka ili korisniku podataka ne smiju ovisiti o tome koristi li se imatelj podataka ili korisnik podataka drugim uslugama koje pruža isti pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili povezani subjekt te, ako se koristi, o tome u kojoj se mjeri imatelj podataka ili korisnik podataka koristi takvim drugim uslugama;

(c)

podaci prikupljeni s obzirom na bilo koju aktivnost fizičke ili pravne osobe u svrhu pružanja usluge podatkovnog posredovanja, uključujući datum, vrijeme i geolokaciju, trajanje aktivnosti te veze s drugim fizičkim ili pravnim osobama koje je uspostavila osoba koja se koristi uslugom podatkovnog posredovanja, upotrebljavaju se samo za razvoj te usluge podatkovnog posredovanja, što može obuhvaćati uporabu podataka za otkrivanje prijevare ili kibersigurnost, te se na zahtjev stavlja na raspolaganje imateljima podataka;

(d)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja olakšava razmjenu podataka u formatu u kojem ih prima od ispitanika ili imatelja podataka, pretvara podatke u posebne formate isključivo radi poboljšanja interoperabilnosti unutar sektora i među sektorima ili na zahtjev korisnika podataka, ili ako je to propisano pravom Unije ili radi osiguranja usklađenosti s međunarodnim ili europskim standardima za podatke, te ispitanicima ili imateljima podataka nudi mogućnost izuzeća u pogledu tih pretvorbi, osim ako je pretvorba propisana pravom Unije;

(e)

usluge podatkovnog posredovanja mogu obuhvaćati ponudu dodatnih posebnih alata i usluga imateljima podataka ili ispitanicima u posebnu svrhu olakšavanja razmjene podataka, kao što su privremena pohrana, održavanje, pretvorba, anonimizacija i pseudonimizacija, pri čemu se takvi alati upotrebljavaju isključivo na izričit zahtjev ili uz odobrenje imatelja podataka ili ispitanika, a alati trećih strana koji se nude u tom kontekstu ne upotrebljavaju se u druge svrhe;

(f)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja osigurava pravedan, transparentan i nediskriminirajući postupak za pristup njegovoj usluzi i za ispitanike i za imatelje podataka, kao i za korisnike podataka, među ostalim u odnosu na cijene i uvjete pružanja usluga;

(g)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja uspostavlja postupke za sprečavanje prijevare ili zlouporabe u vezi sa stranama koje traže pristup putem njegovih usluga podatkovnog posredovanja;

(h)

pružatelj usluge podatkovnog posredovanja u slučaju svoje nesolventnosti osigurava razuman kontinuitet pružanja svojih usluga podatkovnog posredovanja, a ako se takvim uslugama podatkovnog posredovanja osigurava pohrana podataka, on raspolaže mehanizmima kojima se imateljima podataka i korisnicima podataka omogućuje pristup njihovim podacima, njihov prijenos ili dohvat te, ako se takve usluge podatkovnog posredovanja pružaju između ispitanika i korisnika podataka, kojima se ispitanicima omogućuje ostvarivanje njihovih prava;

(i)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurao interoperabilnost s drugim uslugama podatkovnog posredovanja, među ostalim s pomoću uobičajenih otvorenih standarda u sektoru u kojem djeluje pružatelj usluga podatkovnog posredovanja;

(j)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja provodi odgovarajuće tehničke, pravne i organizacijske mjere kako bi se spriječio prijenos neosobnih podataka ili pristup takvim podacima, koji je na temelju prava Unije ili nacionalnog prava relevantne države članice nezakonit;

(k)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja bez odgode obavješćuje imatelje podataka u slučaju neovlaštenog prijenosa neosobnih podataka koje je razmijenio, neovlaštenog pristupa tim podacima ili njihove neovlaštene uporabe;

(l)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja poduzima potrebne mjere kako bi osigurao odgovarajuću razinu sigurnosti za pohranu, obradu i prijenos neosobnih podataka te on povrh toga osigurava najvišu razinu sigurnosti za pohranu i prijenos tržišno osjetljivih informacija;

(m)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja koji ispitanicima nudi usluge pri olakšavanju ostvarivanja njihovih prava djeluje u njihovu najboljem interesu, posebno sažetim, transparentnim, razumljivim i lako dostupnim obavješćivanjem i, prema potrebi, savjetovanjem ispitanika o planiranim uporabama podataka od strane korisnika podataka i standardnim uvjetima povezanima s takvim uporabama, prije nego što ispitanici daju privolu;

(n)

ako pružatelj usluga podatkovnog posredovanja omogućuje alate za dobivanje privole od ispitanikâ ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje, on, prema potrebi, navodi nadležnost treće zemlje u okviru koje se podaci namjeravaju upotrebljavati te ispitanicima omogućuje alate za davanje i povlačenje privole, a imateljima podataka alate za davanje i povlačenje dopuštenja za obradu podataka;

(o)

pružatelj usluga podatkovnog posredovanja vodi evidenciju aktivnosti podatkovnog posredovanja.

Članak 13.

Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja

1.   Svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela za obavljanje zadaća povezanih s postupkom obavješćivanja za usluge podatkovnog posredovanja i obavješćuje Komisiju o identitetu tih nadležnih tijela do 24. rujna 2023. Svaka država članica obavješćuje Komisiju i o svim naknadnim izmjenama identiteta tih nadležnih tijela.

2.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 26.

3.   Ovlastima nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja ne dovode se u pitanje ovlasti tijelâ za zaštitu podataka, nacionalnih tijela za tržišno natjecanje, tijela nadležnih za kibersigurnost i drugih relevantnih sektorskih tijela. U skladu s njihovim nadležnostima na temelju prava Unije i nacionalnog prava, ta tijela uspostavljaju čvrstu suradnju i razmjenjuju informacije u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje njihovih zadaća povezanih s pružateljima usluga podatkovnog posredovanja te nastoje osigurati dosljednost odluka donesenih u okviru primjene ove Uredbe.

Članak 14.

Praćenje usklađenosti

1.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja prate i nadziru usklađenost pružatelja usluga podatkovnog posredovanja sa zahtjevima iz ovog poglavlja. Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja također mogu pratiti i nadzirati usklađenost pružatelja usluga podatkovnog posredovanja na temelju zahtjeva fizičke ili pravne osobe.

2.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja ovlaštena su zatražiti od pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili njihovih pravnih zastupnika sve informacije koje su potrebne za provjeru usklađenosti sa zahtjevima iz ovog poglavlja. Svaki zahtjev za informacije mora biti razmjeran izvršenju te zadaće i opravdan.

3.   Ako nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja utvrdi da pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ne ispunjava jedan ili više zahtjeva iz ovog poglavlja, ono obavješćuje tog pružatelja usluga podatkovnog posredovanja o svojim nalazima i daje mu mogućnost da se očituje u roku od 30 dana od primitka obavijesti.

4.   Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja ovlašteno je zahtijevati prestanak povrede iz stavka 3. u razumnom roku ili odmah u slučaju teške povrede te donosi odgovarajuće i razmjerne mjere u cilju osiguravanja usklađenosti. Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja u tom pogledu ovlašteno je, prema potrebi:

(a)

izreći, putem administrativnih postupaka, odvraćajuće financijske sankcije, koje mogu uključivati periodične sankcije i sankcije s retroaktivnim učinkom, ili pokrenuti sudske postupke za izricanje novčanih kazni, ili oboje;

(b)

zahtijevati odgodu početka ili suspenziju pružanja usluge podatkovnog posredovanja dok se ne izmijene njezini uvjeti, u skladu sa zahtjevom nadležnog tijela za usluge podatkovna posredovanja; ili

(c)

zahtijevati prestanak pružanja usluge podatkovnog posredovanja u slučaju da teške ili ponovljene povrede nisu ispravljene unatoč prethodnoj obavijesti u skladu sa stavkom 3.

Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja traži od Komisije da ukloni pružatelja usluge podatkovnog posredovanja iz registra pružatelja usluga podatkovnog posredovanja nakon što naloži prestanak usluge podatkovnog posredovanja u skladu s prvim podstavkom točkom (c).

Ako pružatelj usluge podatkovnog posredovanja ispravi povrede, taj pružatelj usluge o tome ponovno obavješćuje nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja. Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja obavješćuje Komisiju o svakoj novoj ponovnoj obavijesti.

5.   Ako pružatelj usluga podatkovnog posredovanja koji nema poslovni nastan u Uniji ne imenuje pravnog zastupnika ili ako taj pravni zastupnik na zahtjev nadležnog tijela za usluge podatkovnog posredovanja ne dostavi potrebne informacije koje sveobuhvatno prikazuju usklađenost s ovom Uredbom, nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja ovlašteno je odgoditi početak pružanja ili suspendirati pružanje usluge podatkovnog posredovanja do imenovanja pravnog zastupnika ili dostavljanja potrebnih informacija.

6.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja bez odgode obavješćuju dotičnog pružatelja usluga podatkovnog posredovanja o mjerama uvedenima na temelju stavaka 4. i 5. te razlozima na kojima se temelje, kao i o koracima koje je potrebno poduzeti za ispravljanje relevantnih nedostataka, te mu određuju razuman rok za usklađivanje s tim mjerama koji nije dulji od 30 dana.

7.   Ako pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ima glavni poslovni nastan ili pravnog zastupnika u jednoj državi članici, ali pruža usluge u drugim državama članicama, nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan ili pravni zastupnik i nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja tih drugih država članica surađuju i međusobno si pomažu. Takva pomoć i suradnja mogu obuhvaćati razmjenu informacija između dotičnih nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja za potrebe njihovih zadaća na temelju ove Uredbe i obrazložene zahtjeve za poduzimanje mjera iz ovog članka.

Ako nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja u jednoj državi članici traži pomoć od nadležnog tijela za usluge podatkovnog posredovanja u drugoj državi članici, ono podnosi obrazložen zahtjev. Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja na takav zahtjev daje odgovor bez odgode i u roku razmjernom hitnosti zahtjeva.

Sve informacije razmijenjene u kontekstu pomoći zatražene i pružene na temelju ovog stavka upotrebljavaju se samo u vezi s pitanjem radi kojeg su zatražene.

Članak 15.

Iznimke

Ovo poglavlje ne primjenjuje se na priznate organizacije za podatkovni altruizam ni druge neprofitne subjekte u mjeri u kojoj njihove aktivnosti obuhvaćaju prikupljanje podataka za ciljeve od općeg interesa, koje su fizičke ili pravne osobe stavile na raspolaganje na temelju podatkovnog altruizma, osim ako te organizacije i subjekti za cilj imaju uspostaviti poslovne odnose između neutvrđenog broja ispitanika i imatelja podataka, s jedne strane, i korisnikâ podataka, s druge strane.

POGLAVLJE IV.

Podatkovni altruizam

Članak 16.

Nacionalni aranžmani za podatkovni altruizam

Države članice mogu uspostaviti organizacijske ili tehničke aranžmane, ili i jedne i druge aranžmane, za olakšavanje podatkovnog altruizma. U tu svrhu države članice mogu utvrditi i nacionalne politike za podatkovni altruizam. Tim se nacionalnim politikama može posebno pružiti pomoć ispitanicima pri dobrovoljnom stavljanju osobnih podataka koji se na njih odnose, a koji su u posjedu tijela javnog sektora, na raspolaganje za podatkovni altruizam te utvrditi potrebne informacije koje se moraju pružiti ispitanicima u vezi s ponovnom uporabom njihovih podataka u općem interesu.

Ako država članica izradi takve nacionalne politike, o tome obavješćuje Komisiju.

Članak 17.

Javni registri priznatih organizacija za podatkovni altruizam

1.   Svako nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam vodi i redovito ažurira javni nacionalni registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

2.   Komisija u svrhu informiranja vodi javni Unijin registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam. Ako je subjekt registriran u javnom nacionalnom registru priznatih organizacija za podatkovni altruizam u skladu s člankom 18., on može u pisanoj i usmenoj komunikaciji upotrebljavati oznaku „organizacija za podatkovni altruizam priznata u Uniji” te zajednički logotip.

Kako bi se osiguralo da su priznate organizacije za podatkovni altruizam lako prepoznatljive u cijeloj Uniji, Komisija provedbenim aktima utvrđuje dizajn zajedničkog logotipa. Priznate organizacije za podatkovni altruizam jasno prikazuju zajednički logotip na svakoj publikaciji na internetu i izvan njega koja se odnosi na njihove aktivnosti podatkovnog altruizma. Zajednički logotip popraćen je QR kodom s poveznicom na javni Unijin registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 33. stavka 2.

Članak 18.

Opći uvjeti registracije

Kako bi ispunio uvjete za registraciju u javnom nacionalnom registru priznatih organizacija za podatkovni altruizam, subjekt mora:

(a)

obavljati aktivnosti podatkovnog altruizma;

(b)

biti pravna osoba osnovana na temelju nacionalnog prava radi ispunjavanja ciljeva od općeg interesa kako su predviđeni u nacionalnom pravu, ako je to primjenjivo;

(c)

djelovati na neprofitnoj osnovi i biti pravno neovisan o bilo kojem subjektu koji djeluje na profitnoj osnovi;

(d)

obavljati aktivnosti podatkovnog altruizma putem strukture koja je funkcionalno odvojena od drugih aktivnosti koje obavlja;

(e)

biti usklađen s pravilnikom iz članka 22. stavka 1. najkasnije 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu delegiranih akata iz tog stavka.

Članak 19.

Registracija priznatih organizacija za podatkovni altruizam

1.   Subjekt koji ispunjava zahtjeve iz članka 18. može podnijeti zahtjev za upis u javni nacionalni registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam u državi članici u kojoj ima poslovni nastan.

2.   Subjekt koji ispunjava zahtjeve iz članka 18. i ima poslovni nastan u više država članica može podnijeti zahtjev za upis u javni nacionalni registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam u državi članici u kojoj ima glavni poslovni nastan.

3.   Subjekt koji ispunjava zahtjeve iz članka 18., ali koji nema poslovni nastan u Uniji, imenuje pravnog zastupnika u jednoj od država članica u kojoj se nude usluge podatkovnog altruizma.

Za potrebe osiguravanja usklađenosti s ovom Uredbom, subjekt ovlašćuje pravnog zastupnika kako bi se osim ili umjesto njemu nadzorna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ili ispitanici i imatelji podataka obraćali tom pravnom zastupniku u pogledu svih pitanja u vezi s tim subjektom. Pravni zastupnik surađuje s nadležnim tijelima za registraciju organizacija za podatkovni altruizam i na njihov zahtjev sveobuhvatno im prikazuje djelovanja koja je subjekt poduzeo i odredbe koje je uspostavio kako bi osigurao usklađenost s ovom Uredbom.

Smatra se da je subjekt u nadležnosti one države članice u kojoj se nalazi njegov pravni zastupnik. Takav subjekt može podnijeti zahtjev za upis u javni nacionalni registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam u toj državi članici. Imenovanjem pravnog zastupnika od strane subjekta ne dovode se u pitanje pravni postupci koji bi mogli biti pokrenuti protiv subjekta.

4.   Zahtjevi za registraciju iz stavaka 1., 2. i 3. sadržavaju sljedeće podatke:

(a)

naziv subjekta;

(b)

pravni status i oblik subjekta te, ako je subjekt registriran u javnom nacionalnom registru, njegov broj registracije;

(c)

statut subjekta, prema potrebi;

(d)

izvore prihoda subjekta;

(e)

adresu glavnog poslovnog nastana subjekta u Uniji, ako postoji, i, ako je to primjenjivo, adresu podružnica u drugoj državi članici ili adresu pravnog zastupnika;

(f)

javne internetske stranice s potpunim i ažuriranim informacijama o subjektu i aktivnostima, uključujući barem informacije iz točaka (a), (b), (d), (e) i (h);

(g)

osobe i podatke za kontakt subjekta;

(h)

ciljeve od općeg interesa koje namjerava promicati pri prikupljanju podataka;

(i)

prirodu podataka koje subjekt namjerava kontrolirati ili obrađivati te, u slučaju osobnih podataka, naznaku kategorija osobnih podataka;

(j)

druge dokumente kojima se dokazuje da su ispunjeni zahtjevi iz članka 18.

5.   Ako je subjekt dostavio sve potrebne informacije na temelju stavka 4. i nakon što je nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ocijenilo zahtjev za upis i utvrdilo da subjekt ispunjava zahtjeve iz članka 18., ono upisuje subjekt u javni nacionalni registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam u roku od 12 tjedana od primitka zahtjeva za upis. Registracija je valjana u svim državama članicama.

Nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam obavješćuje Komisiju o svim registracijama. Komisija uključuje tu registraciju u javni Unijin registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

6.   Informacije iz stavka 4. točaka (a), (b), (f), (g) i (h) objavljuju se u relevantnom javnom nacionalnom registru priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

7.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam obavješćuje relevantno nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam o svim promjenama informacija dostavljenih na temelju stavka 4. u roku od 14 dana od dana promjene.

Nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam bez odgode elektroničkim putem obavješćuje Komisiju o svakoj takvoj obavijesti. Na temelju takve obavijesti Komisija bez odgode ažurira javni Unijin registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

Članak 20.

Zahtjevi u pogledu transparentnosti

1.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam vodi potpunu i točnu evidenciju o sljedećem:

(a)

svim fizičkim ili pravnim osobama kojima je dana mogućnost obrade podataka u posjedu te priznate organizacije za podatkovni altruizam te njihovim podacima za kontakt;

(b)

datumu ili trajanju obrade osobnih podataka ili uporabe neosobnih podataka;

(c)

svrsi obrade koju je navela fizička ili pravna osoba kojoj je dana mogućnost obrade;

(d)

naknadama koje su platile fizičke ili pravne osobe koje obrađuju podatke, ako postoje.

2.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam sastavlja i dostavlja relevantnom nadležnom tijelu za registraciju organizacija za podatkovni altruizam godišnje izvješće o radu koje sadržava barem sljedeće:

(a)

informacije o aktivnostima priznate organizacije za podatkovni altruizam;

(b)

opis načina na koji su se u određenoj financijskoj godini promicali ciljevi od općeg interesa zbog kojih su podaci prikupljani;

(c)

popis svih fizičkih i pravnih osoba kojima je dopuštena obrada podataka koje ona posjeduje, uključujući sažeti opis ciljeva od općeg interesa koji se nastoje ostvariti takvom obradom podataka i opis tehničkih sredstava koja su za to upotrijebljena, uključujući opis tehnika upotrijebljenih za očuvanje privatnosti i zaštitu podataka;

(d)

sažetak rezultata obrade podataka koju je dopustila priznata organizacija za podatkovni altruizam, ako je to primjenjivo;

(e)

informacije o izvorima prihoda priznate organizacije za podatkovni altruizam, posebno o svim prihodima ostvarenima od omogućavanja pristupa podacima, te o rashodima.

Članak 21.

Posebni zahtjevi u svrhu zaštite prava i interesa ispitanika i imatelja podataka u odnosu na njihove podatke

1.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam na jasan i lako razumljiv način ispitanike ili imatelje podataka prije obrade njihovih podataka obavješćuje o sljedećem:

(a)

ciljevima od općeg interesa i, ako je primjenjivo, o određenoj, izričitoj i legitimnoj svrsi u koju će se osobni podaci obrađivati, a za koje korisniku podataka dopušta obradu njihovih podataka;

(b)

lokaciji i ciljevima od općeg interesa za koje dopušta bilo kakvu obradu koja se provodi u trećoj zemlji, ako obradu provodi priznata organizacija za podatkovni altruizam.

2.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam ne upotrebljava podatke za druge ciljeve osim za one od općeg interesa za koje ispitanik ili imatelj podataka dopušta obradu. Priznata organizacija za podatkovni altruizam ne smije se služiti zavaravajućim marketinškim praksama kako bi ishodila pružanje podataka.

3.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam osigurava alate za dobivanje privole od ispitanika ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje. Priznata organizacija za podatkovni altruizam osigurava i alate za jednostavno povlačenje takve privole ili dopuštenja.

4.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam poduzima mjere kako bi osigurala odgovarajuću razinu sigurnosti za pohranu i obradu neosobnih podataka koje je prikupila na temelju podatkovnog altruizma.

5.   Priznata organizacija za podatkovni altruizam bez odgode obavješćuje imatelje podataka u slučaju svakog neovlaštenog prijenosa neosobnih podataka koje je razmijenio, neovlaštenog pristupa tim podacima ili njihove neovlaštene uporabe.

6.   Ako priznata organizacija za podatkovni altruizam olakšava obradu podataka trećim stranama, među ostalim osiguravanjem alata za dobivanje privole od ispitanika ili dopuštenja za obradu podataka koje su imatelji podataka stavili na raspolaganje, ona, prema potrebi, navodi nadležnost treće zemlje u okviru koje se podaci namjeravaju upotrebljavati.

Članak 22.

Pravilnik

1.   Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 32. kojima se ova Uredba dopunjuje uspostavom pravilnika kojim se utvrđuju:

(a)

odgovarajući zahtjevi u pogledu informacija kako bi se osiguralo da ispitanici i imatelji podataka prije davanja privole ili dopuštenja za podatkovni altruizam dobiju dovoljno detaljne, jasne i transparentne informacije o uporabi podataka, alatima za davanje i povlačenje privole ili dopuštenja te mjerama poduzetima za izbjegavanje zlouporabe podataka razmijenjenih s organizacijom za podatkovni altruizam;

(b)

odgovarajući tehnički i sigurnosni zahtjevi kako bi se osigurala odgovarajuća razina sigurnosti za pohranu i obradu podataka te za alate za davanje i povlačenje privole ili dopuštenja;

(c)

komunikacijski planovi koji se temelje na multidisciplinarnom pristupu podizanju svijesti o podatkovnom altruizmu, o imenovanju „organizacijom za podatkovni altruizam priznatom u Uniji” i o pravilniku među relevantnim dionicima, posebno imateljima podataka i ispitanicima koji bi mogli razmjenjivati svoje podatke;

(d)

preporuke o relevantnim standardima interoperabilnosti.

2.   Pravilnik iz stavka 1. priprema se u bliskoj suradnji s organizacijama za podatkovni altruizam i relevantnim dionicima.

Članak 23.

Nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam

1.   Svaka država članica imenuje jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za njezin javni nacionalni registar priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

Nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 26.

2.   Svaka država članica obavješćuje Komisiju o identitetu svojih nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam do 24. rujna 2023. Svaka država članica obavješćuje Komisiju i o svim naknadnim izmjenama identiteta tih nadležnih tijela.

3.   Nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam države članice obavlja svoje zadaće u suradnji s relevantnim tijelom za zaštitu podataka, ako su te zadaće povezane s obradom osobnih podataka, te s relevantnim sektorskim tijelima te države članice.

Članak 24.

Praćenje usklađenosti

1.   Nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam prate i nadziru usklađenost priznatih organizacija za podatkovni altruizam sa zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju. Nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam također može pratiti i nadzirati usklađenost takvih priznatih organizacija za podatkovni altruizam na temelju zahtjeva fizičke ili pravne osobe.

2.   Nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ovlaštena su zatražiti od priznatih organizacija za podatkovni altruizam informacije koje su potrebne za provjeru usklađenosti sa zahtjevima iz ovog poglavlja. Svaki zahtjev za informacije mora biti razmjeran izvršenju te zadaće i opravdan.

3.   Ako nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam utvrdi da priznata organizacija za podatkovni altruizam ne ispunjava jedan ili više zahtjeva iz ovog poglavlja, ono obavješćuje priznatu organizaciju za podatkovni altruizam o svojim nalazima i daje joj mogućnost da se očituje u roku od 30 dana od primitka obavijesti.

4.   Nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ovlašteno je zahtijevati prestanak povrede iz stavka 3. odmah ili u razumnom roku te donosi odgovarajuće i razmjerne mjere u cilju osiguravanja usklađenosti.

5.   Ako priznata organizacija za podatkovni altruizam ne ispunjava jedan ili više zahtjeva iz ovog poglavlja čak i nakon što ju je nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam obavijestilo u skladu sa stavkom 3., ta priznata organizacija za podatkovni altruizam:

(a)

gubi pravo na upotrebu oznake „organizacija za podatkovni altruizam priznata u Uniji” u pisanoj i usmenoj komunikaciji;

(b)

briše se iz relevantnog javnog nacionalnog registra priznatih organizacija za podatkovni altruizam i javnog registra Unije priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

Nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam objavljuje svaku odluku kojom se opoziva pravo na upotrebu oznake „organizacija za podatkovni altruizam priznata u Uniji“ iz prvog podstavka točke (a).

6.   Ako priznata organizacija za podatkovni altruizam ima glavni poslovni nastan ili pravnog zastupnika u jednoj državi članici, ali je aktivna u drugim državama članicama, nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam države članice u kojoj se nalazi glavni poslovni nastan ili pravni zastupnik i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam tih drugih država članica surađuju i međusobno si pomažu. Takva pomoć i suradnja mogu obuhvaćati razmjenu informacija između dotičnih nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam za potrebe njihovih zadaća na temelju ove Uredbe i obrazložene zahtjeve za poduzimanje mjera iz ovog članka.

Ako nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam u jednoj državi članici traži pomoć od nadležnog tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam u drugoj državi članici, ono podnosi obrazložen zahtjev. Nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam na takav zahtjev daje odgovor bez odgode i u roku razmjernom hitnosti zahtjeva.

Sve informacije razmijenjene u kontekstu pomoći zatražene i pružene na temelju ovog stavka upotrebljavaju se samo u vezi s pitanjem radi kojeg su zatražene.

Članak 25.

Europski obrazac za pristanak na podatkovni altruizam

1.   Kako bi se olakšalo prikupljanje podataka na temelju podatkovnog altruizma, Komisija donosi provedbene akte o uspostavi i izradi europskog obrasca za pristanak na podatkovni altruizam, nakon savjetovanja s Europskim odborom za zaštitu podataka, uzimajući u obzir savjete Europskog odbora za inovacije u području podataka i uz propisno uključivanje relevantnih dionika. Obrazac omogućuje prikupljanje pristanka ili dopuštenja u svim državama članicama u jedinstvenom formatu. Ti se provedbeni akti donose u skladu sa savjetodavnim postupkom iz članka 33. stavka 2.

2.   U europskom obrascu za pristanak na podatkovni altruizam upotrebljava se modularni pristup kojim se omogućuje prilagodba za određene sektore i za različite svrhe.

3.   Ako se dostavljaju osobni podaci, europskim obrascem za pristanak na podatkovni altruizam osigurava se da ispitanici mogu dati i povući privolu na određeni postupak obrade podataka u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) 2016/679.

4.   Obrazac je dostupan u obliku koji se može ispisati na papiru i koji je lako razumljiv te u elektroničkom, strojno čitljivom obliku.

POGLAVLJE V.

Nadležna tijela i postupovne odredbe

Članak 26.

Zahtjevi koji se odnose na nadležna tijela

1.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam pravno su odvojena od bilo kojeg pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznate organizacije za podatkovni altruizam te su funkcionalno neovisna o njima. Funkcije nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam može obavljati isto tijelo. Države članice mogu u tu svrhu osnovati jedno ili više novih tijela ili se osloniti na postojeće subjekte.

2.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam izvršavaju svoje zadaće nepristrano, transparentno, dosljedno, pouzdano i pravodobno. Pri obavljanju svojih zadaća štite pošteno tržišno natjecanje i nediskriminaciju.

3.   U sastavu najvišeg rukovodstva i osoblja odgovornih za izvršavanje relevantnih zadaća nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ne mogu se nalaziti projektant, proizvođač, dobavljač, ugraditelj, kupac, vlasnik, korisnik ili održavatelj usluga koje ocjenjuju kao ni ovlašteni zastupnik bilo koje od tih strana. To ne isključuje uporabu ocijenjenih usluga koje su potrebne za djelovanje nadležnog tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnog tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ni uporabu tih usluga u osobne svrhe.

4.   Najviše rukovodstvo i osoblje nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ne smiju sudjelovati ni u kakvoj aktivnosti koja bi mogla biti u sukobu s neovisnošću njihove prosudbe ili integritetom u odnosu na aktivnosti ocjenjivanja koje su im povjerene.

5.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam moraju imati na raspolaganju odgovarajuće financijske i ljudske resurse za obavljanje zadaća koje su im povjerene, uključujući potrebno tehničko znanje i resurse.

6.   Nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam države članice dostavljaju Komisiji i nadležnim tijelima za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnim tijelima za registraciju organizacija za podatkovni altruizam iz drugih država članica, na obrazloženi zahtjev i bez odgode, informacije potrebne za obavljanje njihovih zadaća na temelju ove Uredbe. Ako nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja ili nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam smatra da su zatražene informacije povjerljive u skladu s pravom Unije i nacionalnom pravom o poslovnoj i profesionalnoj povjerljivosti, Komisija i sva druga dotična nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja ili nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam osiguravaju takvu povjerljivost.

Članak 27.

Pravo na podnošenje pritužbe

1.   Fizičke i pravne osobe imaju pravo individualno ili, prema potrebi, kolektivno podnijeti pritužbu u vezi s bilo kojim pitanjem obuhvaćenim područjem primjene ove Uredbe relevantnom nadležnom tijelu za usluge podatkovnog posredovanja protiv pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili relevantnom nadležnom tijelu za registraciju organizacija za podatkovni altruizam protiv priznate organizacije za podatkovni altruizam.

2.   Nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja ili nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam kojem je podnesena pritužba obavješćuje podnositelja pritužbe o sljedećem:

(a)

tijeku postupka i donesenoj odluci; i

(b)

sudskim pravnim lijekovima predviđenima u članku 28.

Članak 28.

Pravo na učinkovit sudski pravni lijek

1.   Neovisno o upravnim ili drugim izvansudskim pravnim lijekovima, sve pogođene fizičke i pravne osobe imaju pravo na učinkoviti sudski pravni lijek u odnosu na pravno obvezujuće odluke iz članka 14. koje donesu nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja u vezi s upravljanjem, kontrolom i provedbom sustava obavješćivanja za pružatelje usluga podatkovnog posredovanja te u odnosu na pravno obvezujuće odluke iz članaka 19. i 24. koje donesu nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam u vezi s praćenjem priznatih organizacija za podatkovni altruizam.

2.   Postupci na temelju ovog članka vode se pred sudovima države članice nadležnog tijela za usluge podatkovnog posredovanja ili nadležnog tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam protiv kojeg je sudski pravni lijek podnesen, pojedinačno ili, prema potrebi, kolektivno putem zastupnikâ jedne fizičke ili pravne osobe ili više njih.

3.   Ako nadležno tijelo za usluge podatkovnog posredovanja ili nadležno tijelo za registraciju organizacija za podatkovni altruizam ne postupi na temelju pritužbe, sve pogođene fizičke i pravne osobe, u skladu s nacionalnim pravom, imaju pravo na učinkovit sudski pravni lijek ili pristup preispitivanju koje provodi nepristrano tijelo s odgovarajućim stručnim znanjem.

POGLAVLJE VI.

Europski odbor za inovacije u području podataka

Članak 29.

Europski odbor za inovacije u području podataka

1.   Komisija osniva Europski odbor za inovacije u području podataka u obliku stručne skupine koja se sastoji od predstavnika nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam svih država članica, Europskog odbora za zaštitu podataka, Europskog nadzornika za zaštitu podataka, ENISA-e, Komisije, izaslanika EU-a za MSP-ove ili predstavnika kojeg imenuje mreža izaslanika za MSP-ove i drugih predstavnika relevantnih tijela u određenim sektorima te tijela sa posebnim stručnim znanjem. Pri imenovanju pojedinačnih stručnjaka Komisija nastoji postići rodnu i geografsku ravnotežu među članovima stručne skupine.

2.   Europski odbor za inovacije u području podataka sastoji se od najmanje sljedećih triju podskupina:

(a)

podskupine koju čine nadležna tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležna tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam radi izvršavanja zadaća na temelju članka 30. točaka (a), (c), (j) i (k);

(b)

podskupine za tehničke rasprave o normizaciji, prenosivosti i interoperabilnosti na temelju članka 30. točaka (f) i (g);

(c)

podskupine za sudjelovanje dionika koju čine relevantni predstavnici industrije, istraživanja, akademske zajednice, civilnog društva, organizacija za normizaciju, relevantnih zajedničkih europskih podatkovnih prostora te drugih relevantnih dionika i trećih strana koji savjetuju Europski odbor za inovacije u području podataka o zadaćama na temelju članka 30. točaka (d), (e), (f), (g) i (h).

3.   Sastancima Europskog odbora za inovacije u području podataka predsjeda Komisija.

4.   Europskom odboru za inovacije u području podataka pomaže tajništvo koje osigurava Komisija.

Članak 30.

Zadaće Europskog odbora za inovacije u području podataka

Europski odbor za inovacije u području podataka ima sljedeće zadaće:

(a)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu razvoja dosljedne prakse tijela javnog sektora i nadležnih tijela iz članka 7. stavka 1. u postupanju sa zahtjevima za ponovnu uporabu kategorija podataka iz članka 3. stavka 1.;

(b)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu razvoja dosljedne prakse za podatkovni altruizam diljem Unije;

(c)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu razvoja dosljedne prakse nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam u primjeni zahtjeva kojima podliježu pružatelji usluga podatkovnog posredovanja i priznate organizacije za podatkovni altruizam;

(d)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu izrade dosljednih smjernica za najbolji način zaštite, u kontekstu ove Uredbe, poslovno osjetljivih neosobnih podataka, posebno poslovnih tajni, ali i neosobnih podataka koji predstavljaju sadržaj zaštićen pravima intelektualnog vlasništva od neovlaštenog pristupa koji dovodi do rizika od krađe intelektualnog vlasništva ili industrijske špijunaže;

(e)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu izrade dosljednih smjernica za zahtjeve u pogledu kibersigurnosti za razmjenu i pohranu podataka;

(f)

savjetovanje Komisije, posebno uzimajući u obzir doprinos organizacija za normizaciju, o određivanju prioriteta za međusektorske norme koje treba upotrebljavati i izraditi za uporabu podataka i međusektorsku razmjenu podataka između novonastalih zajedničkih europskih podatkovnih prostora, međusektorsku usporedbu i razmjenu najboljih praksi u pogledu sektorskih zahtjeva za sigurnost i postupke pristupa, uzimajući u obzir aktivnosti normizacije specifične za pojedine sektore, a posebno pojašnjavanje i razlikovanje međusektorskih normi i praksi od sektorskih;

(g)

pružanje pomoći Komisiji, posebno uzimajući u obzir doprinos organizacija za normizaciju, pri rješavanju problema rascjepkanosti unutarnjeg tržišta i podatkovnog gospodarstva na unutarnjem tržištu jačanjem prekogranične i međusektorske interoperabilnosti podataka i usluga razmjene podataka među različitim sektorima i domenama, nadovezujući se na postojeće europske, međunarodne ili nacionalne norme, među ostalim s ciljem poticanja uspostave zajedničkih europskih podatkovnih prostora;

(h)

predlaganje smjernica za zajedničke europske podatkovne prostore, to jest interoperabilne okvire specifične za određenu namjenu ili sektor ili međusektorske interoperabilne okvire zajedničkih standarda i praksi za razmjenu ili zajedničku obradu podataka radi, među ostalim, razvoja novih proizvoda i usluga, znanstvenog istraživanja ili inicijativa civilnog društva, pri čemu se takvim zajedničkim standardima i praksama uzimaju u obzir postojeći standardi, poštuju pravila tržišnog natjecanja i osigurava nediskriminirajući pristup za sve sudionike u svrhu olakšavanja razmjene podataka u Uniji i iskorištavanja potencijala postojećih i budućih podatkovnih prostora, a koje se smjernice, među ostalim, odnose na:

i.

međusektorske norme koje treba upotrebljavati i izraditi za uporabu podataka i međusektorsku razmjenu podataka, međusektorsku usporedbu i razmjenu najboljih praksi u pogledu sektorskih zahtjeva za sigurnost i postupke pristupa, uzimajući pritom u obzir aktivnosti normizacije specifične za pojedine sektore, a posebno pojašnjavanje i razlikovanje međusektorskih normi i praksi od sektorskih;

ii.

zahtjeve za uklanjanje prepreka ulasku na tržište i za izbjegavanje situacija zavisnosti u svrhu osiguravanja poštenog tržišnog natjecanja i interoperabilnosti;

iii.

odgovarajuću zaštitu za zakonite prijenose podataka u treće zemlje, uključujući zaštitne mjere protiv prijenosa koji su zabranjeni pravom Unije;

iv.

odgovarajuću i nediskriminirajuću zastupljenost relevantnih dionika u upravljanju zajedničkim europskim podatkovnim prostorima;

v.

poštovanje zahtjeva u pogledu kibersigurnosti u skladu s pravom Unije;

(i)

olakšavanje suradnje među državama članicama u vezi s uspostavom usklađenih uvjeta kojima se omogućuje ponovna uporaba kategorija podataka iz članka 3. stavka 1. u posjedu tijela javnog sektora na cijelom unutarnjem tržištu;

(j)

olakšavanje suradnje između nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam. izgradnjom kapaciteta i razmjenom informacija, posebno utvrđivanjem metoda za učinkovitu razmjenu informacija povezanih s postupkom obavješćivanja za pružatelje usluga podatkovnog posredovanja te registracijom i praćenjem priznatih organizacija za podatkovni altruizam, uključujući koordinaciju u pogledu određivanja naknada ili sankcija, te olakšavanje suradnje između nadležnih tijela za usluge podatkovnog posredovanja i nadležnih tijela za registraciju organizacija za podatkovni altruizam u pogledu međunarodnog pristupa podacima i njihova prijenosa;

(k)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu ocjenjivanja toga treba li donijeti provedbene akte iz članka 5. stavaka 11. i 12.;

(l)

savjetovanje i pružanje pomoći Komisiji u pogledu izrade europskog obrasca za pristanak na podatkovni altruizam u skladu s člankom 25. stavkom 1.;

(m)

savjetovanje Komisije o poboljšanju međunarodnog regulatornog okruženja za neosobne podatke, uključujući normizaciju.

POGLAVLJE VII.

Međunarodni pristup i prijenos

Članak 31.

Međunarodni pristup i prijenos

1.   Tijelo javnog sektora, fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka na temelju poglavlja II., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam poduzimaju sve razumne tehničke, pravne i organizacijske mjere, uključujući ugovorne aranžmane, kako bi se spriječio međunarodni prijenos neosobnih podataka u posjedu u Uniji ili međunarodni pristup vlada takvim podacima ako bi takav prijenos ili pristup bio protivan pravu Unije ili nacionalnom pravu relevantne države članice, ne dovodeći u pitanje stavak 2. ili 3.

2.   Bilo koja odluka ili presuda suda treće zemlje te bilo koja odluka upravnog tijela treće zemlje kojima se od tijela javnog sektora, fizičke ili pravne osobe kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka na temelju poglavlja II., pružatelja usluga podatkovnog posredovanja ili priznate organizacije za podatkovni altruizam zahtijeva prijenos neosobnih podataka obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe u posjedu u Uniji ili davanje pristupa takvim podacima, priznaje se ili je izvršiva na bilo koji način samo ako se temelji na nekom međunarodnom sporazumu, kao što je ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći, koji je na snazi između treće zemlje koja je podnijela zahtjev i Unije ili bilo kojem takvom sporazumu između treće zemlje koja je podnijela zahtjev i države članice.

3.   Ako ne postoji međunarodni sporazum kako je naveden u stavku 2. ovog članka, a tijelo javnog sektora, fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka na temelju poglavlja II., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam adresat je odluke ili presude suda treće zemlje ili odluke upravnog tijela treće zemlje o prijenosu neosobnih podataka obuhvaćenih područjem primjene ove Uredbe u posjedu u Uniji ili davanju pristupa takvim podacima i ako bi postupanje u skladu s takvom odlukom moglo dovesti adresata u sukob s pravom Unije ili nacionalnim pravom relevantne države članice, tada do prijenosa takvih podataka ili pristupa takvim podacima od strane tog tijela treće zemlje dolazi samo:

(a)

ako se u sustavu treće zemlje zahtijeva navođenje razloga i razmjernosti takve odluke ili presude te ako se zahtijeva da takva odluka ili presuda budu specifične prirode, na primjer, uspostavljanjem dostatne veze s određenim osumnjičenim osobama ili povredama;

(b)

ako obrazloženi prigovor adresata podliježe preispitivanju od strane nadležnog suda treće zemlje; i

(c)

ako je nadležni sud treće zemlje koji izdaje odluku ili presudu ili preispituje odluku upravnog tijela ovlašten na temelju prava te treće zemlje propisno uzeti u obzir relevantne pravne interese pružatelja podataka zaštićenih na temelju prava Unije ili nacionalnog prava relevantne države članice.

4.   Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 2. ili 3., tijelo javnog sektora, fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka na temelju poglavlja II., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam dostavlja minimalnu dopuštenu količinu podataka kao odgovor na zahtjev, na temelju razumnog tumačenja zahtjeva.

5.   Tijelo javnog sektora, fizička ili pravna osoba kojoj je dodijeljeno pravo na ponovnu uporabu podataka na temelju poglavlja II., pružatelj usluga podatkovnog posredovanja i priznata organizacija za podatkovni altruizam obavješćuju imatelja podataka o postojanju zahtjeva upravnog tijela treće zemlje za pristup njegovim podacima prije nego što tom zahtjevu udovolje, osim ako zahtjev služi za potrebe kaznenog progona i sve dok je to potrebno kako bi se očuvala učinkovitost kaznenog progona.

POGLAVLJE VIII.

Delegiranje ovlasti i postupak odbora

Članak 32.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 5. stavka 13. i članka 22. stavka 1. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 23. lipnja 2022.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 5. stavka 13. i članka 22. stavka 1. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 5. stavka 13. ili članka 22. stavka 1. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 33.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 4. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

POGLAVLJE IX.

Završne i prijelazne odredbe

Članak 34.

Sankcije

1.   Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na povrede obveza u pogledu prijenosâ neosobnih podataka u treće zemlje na temelju članka 5. stavka 14. i članka 31., obveze pružateljâ usluga podatkovnog posredovanja na obavješćivanje na temelju članka 11., uvjetâ za pružanje usluga podatkovnog posredovanja na temelju članka 12. i uvjetâ za registraciju kao priznata organizacija za podatkovni altruizam na temelju članaka 18., 20., 21. i 22. te poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. U svojim pravilima o sankcijama države članice uzimaju u obzir preporuke Europskog odbora za inovacije u području podataka. Države članice do 24. rujna 2023. obavješćuju Komisiju o tim pravilima i tim mjerama te je bez odgode obavješćuju o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

2.   Države članice za izricanje sankcija pružateljima usluga podatkovnog posredovanja i priznatim organizacijama za podatkovni altruizam u slučaju povreda ove Uredbe, prema potrebi, uzimaju u obzir sljedeće netaksativne i indikativne kriterije:

(a)

narav, težinu, opseg i trajanje povrede;

(b)

sve radnje koje su poduzeli pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam kako bi ublažili ili popravili štetu prouzročenu povredom;

(c)

sve prethodne povrede koje su počinili pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam;

(d)

financijsku dobit koju su pružatelj usluga podatkovnog posredovanja ili priznata organizacija za podatkovni altruizam ostvarili ili gubitke koje su izbjegli zbog povrede, u mjeri u kojoj se takva dobit ili gubici mogu pouzdano utvrditi;

(e)

sve ostale otegotne ili olakotne okolnosti koje su primjenjive na slučaj.

Članak 35.

Evaluacija i preispitivanje

Komisija do 24. rujna 2025. provodi evaluaciju ove Uredbe i podnosi izvješće o svojim glavnim nalazima Europskom parlamentu i Vijeću te Europskom gospodarskom i socijalnom odboru. Tom se izvješću prema potrebi prilažu zakonodavni prijedlozi.

U tom se izvješću posebno ocjenjuju:

(a)

primjena i funkcioniranje pravila o sankcijama koja su države članice utvrdile na temelju članka 34.;

(b)

razina usklađenosti pravnih zastupnika pružatelja usluga podatkovnog posredovanja i priznatih organizacija za podatkovni altruizam koji nemaju poslovni nastan u Uniji s ovom Uredbom i razina izvršivosti sankcija izrečenih tim pružateljima i organizacijama;

(c)

vrsta organizacija za podatkovni altruizam registriranih na temelju poglavlja IV. te pregled ciljeva od općeg interesa za koje se podaci razmjenjuju radi utvrđivanja jasnih kriterija u tom pogledu.

Države članice dostavljaju Komisiji sve potrebne informacije za izradu tog izvješća.

Članak 36.

Izmjena Uredbe (EU) 2018/1724

U tablici u Prilogu II. Uredbi (EU) 2018/1724 unos „Pokretanje, vođenje i zatvaranje poduzeća” zamjenjuje se sljedećim::

Životni događaji

Postupci

Očekivani ishod koji podliježe ocjeni zahtjeva od strane nadležnih tijela u skladu s nacionalnim pravom, prema potrebi

Pokretanje, vođenje i zatvaranje poduzeća

Prijavljivanje poslovne aktivnosti, dozvole za poslovanje, promjene poslovne aktivnosti i prestanak poslovne aktivnosti bez postupaka u slučaju nesolventnosti ili postupka likvidacije, isključujući početnu registraciju poslovne aktivnosti u poslovnom registru i isključujući postupke u vezi s osnivanjem društava u smislu članka 54. drugog stavka UFEU-a ili u vezi s naknadnim podnošenjem dokumentacije

Potvrda o primitku prijave ili promjene ili zahtjeva za izdavanje dozvole za poslovanje

 

Registracija poslodavca (fizička osoba) u obveznom mirovinskom i osiguravajućem fondu

Potvrda o registraciji ili broj socijalnog osiguranja

Registracija zaposlenika u obveznom mirovinskom i osiguravajućem fondu

Potvrda o registraciji ili broj socijalnog osiguranja

Prijava poreza na dobit

Potvrda o primitku prijave

Obavješćivanje fondova socijalnog osiguranja o prestanku ugovora zaposlenika, isključujući postupke za kolektivni prestanak ugovora zaposlenika

Potvrda o primitku prijave

Plaćanje socijalnih doprinosa za zaposlenike

Potvrda ili drugi oblik potvrde o uplati socijalnih doprinosa za zaposlenike

Prijava pružatelja usluga podatkovnog posredovanja

Potvrda o primitku prijave

Registracija kao organizacija za podatkovni altruizam priznata u Uniji

Potvrda o registraciji

Članak 37.

Prijelazna odredba

Subjekti koji 23. lipnja 2022. pružaju usluge podatkovnog posredovanja iz članka 10. moraju najkasnije 24. rujna 2025. ispunjavati obveze utvrđene u poglavlju III.

Članak 38.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 24. rujna 2023.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu30. svibnja 2022

Za Europski parlament

Predsjednica

R. METSOLA

Za Vijeće

Predsjednik

B. LE MAIRE


(1)  SL C 286, 16.7.2021., str. 38.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 6. travnja 2022. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 16. svibnja 2022.

(3)  Preporuka Komisije 2003/361/EZ od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća te malih i srednjih poduzeća (SL L 124, 20.5.2003., str. 36.).

(4)  Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (SL L 88, 4.4.2011., str. 45.).

(5)  Uredba (EU) 2019/1239 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o uspostavi europskog okružja jedinstvenog pomorskog sučelja i stavljanju izvan snage Direktive 2010/65/EU (SL L 198, 25.7.2019, str. 64).

(6)  Uredba (EU) 2020/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. srpnja 2020. o elektroničkim informacijama o prijevozu tereta (SL L 249, 31.7.2020., str. 33.).

(7)  Direktiva 2010/40/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih prometnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza (SL L 207, 6.8.2010., str. 1.).

(8)  Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(9)  Uredba (EU) 2018/858 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o homologaciji i nadzoru tržišta motornih vozila i njihovih prikolica te sustavâ, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila, o izmjeni uredaba (EZ) br. 715/2007 i (EZ) br. 595/2009 te o stavljanju izvan snage Direktive 2007/46/EZ (SL L 151, 14.6.2018., str. 1.).

(10)  Uredba (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji (SL L 303, 28.11.2018., str. 59.).

(11)  Direktiva 2000/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2000. o određenim pravnim aspektima usluga informacijskog društva na unutarnjem tržištu, posebno elektroničke trgovine (Direktiva o elektroničkoj trgovini) (SL L 178, 17.7.2000., str. 1.).

(12)  Direktiva 2001/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskog i srodnih prava u informacijskom društvu (SL L 167, 22.6.2001., str. 10.).

(13)  Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30.4.2004., str. 45).

(14)  Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.).

(15)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).

(16)  Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15.6.2016., str. 1.).

(17)  Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).

(18)  Direktiva (EU) 2019/790 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o autorskom i srodnim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu i izmjeni direktiva 96/9/EZ i 2001/29/EZ (SL L 130, 17.5.2019., str. 92.).

(19)  Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 172, 26.6.2019., str. 56.).

(20)  Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji u području obrane i sigurnosti te izmjeni direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20.8.2009., str. 76.).

(21)  Uredba (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119, 4.5.2016., str. 1.).

(22)  Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2018. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 45/2001 i Odluke br. 1247/2002/EZ (SL L 295, 21.11.2018., str. 39.).

(23)  Direktiva 2002/58/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. srpnja 2002. o obradi osobnih podataka i zaštiti privatnosti u području elektroničkih komunikacija (Direktiva o privatnosti i elektroničkim komunikacijama) (SL L 201, 31.7.2002., str. 37.).

(24)  Direktiva (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP (SL L 119, 4.5.2016., str. 89.).

(25)  Uredba Komisije (EU) br. 557/2013 od 17. lipnja 2013. o provedbi Uredbe (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj statistici u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe i o stavljanju izvan snage Uredbe Komisije (EZ) br. 831/2002 (SL L 164, 18.6.2013., str. 16.).

(26)  Direktiva 96/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 1996. o pravnoj zaštiti baza podataka (SL L 77, 27.3.1996., str. 20.).

(27)  Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).

(28)  Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.).

(29)  Uredba (EU) 2018/1724 Europskog parlamenta i Vijeća od 2. listopada 2018. o uspostavi jedinstvenog digitalnog pristupnika za pristup informacijama, postupcima, uslugama podrške i rješavanja problema te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (SL L 295, 21.11.2018., str. 1.).

(30)  SL L 123, 12.5.2016., str. 1.

(31)  Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).

(32)  Direktiva (EU) 2016/2102 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. listopada 2016. o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora (SL L 327, 2.12.2016., str. 1.).

(33)  Direktiva (EU) 2019/882 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga (SL L 151, 7.6.2019., str. 70.).



whereas









keyboard_arrow_down