keyboard_tab Cyber Resilience Act 2023/2841 HR
BG CS DA DE EL EN ES ET FI FR GA HR HU IT LV LT MT NL PL PT RO SK SL SV print pdf
- 2 Članak 8. Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
- 1 Članak 23. Upravljanje velikim incidentima
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
POGLAVLJE II.
MJERE ZA VISOKU ZAJEDNIČKU RAZINU KIBERNETIČKE SIGURNOSTI
POGLAVLJE III.
MEĐUINSTITUCIJSKI ODBOR ZA KIBERNETIČKU SIGURNOST
POGLAVLJE IV.
CERT-EU
POGLAVLJE V.
OBVEZE SURADNJE I IZVJESCIVANJA
POGLAVLJE VI.
ZAVRSNE ODREDBE
- unije 21
- kibernetičkim 15
- upravljanje 13
- incidentima 12
- sigurnosti 11
- incidenata 11
- kibernetičke 10
- velikim 10
- krizama 9
- informacija 7
- koji 7
- uključujući 7
- sigurnosnim 7
- upravljanja 7
- usluga 6
- subjektima 6
- među 6
- velikih 6
- koje 6
- mjere 5
- rizicima 5
- slučaju 5
- članka 5
- sadržava 4
- iicb-u 4
- subjekta 4
- cert-eu-om 4
- sigurnost 4
- sigurne 4
- stavka 4
- politike 4
- kibernetičkih 4
- barem 4
- subjekti 4
- temelju 4
- plan 4
- operativnoj 4
- razini 4
- stručnjaka 4
- upravljanju 4
- znanja 4
- stručnog 4
- tehničkog 4
- relevantnih 4
- razmjenu 3
- koja 3
- razine 3
- sustava 3
- subjekata 3
- članka 3
Članak 23.
Upravljanje velikim incidentima
1. Kako bi se na operativnoj razini pružila podrška koordiniranom upravljanju velikim incidentima koji utječu na subjekte Unije i doprinijelo redovitoj razmjeni relevantnih informacija među subjektima Unije i s državama članicama, IICB u skladu s člankom 11. točkom (q) uspostavlja plan upravljanja kibernetičkim krizama na temelju aktivnosti iz članka 22. stavka 2., u bliskoj suradnji s CERT-EU-om i ENISA-om. Plan za upravljanje kibernetičkim krizama sadržava barem sljedeće elemente:
(a) | aranžmane koji se odnose na koordinaciju i protok informacija među subjektima Unije za upravljanje velikim incidentima na operativnoj razini; |
(b) | zajedničke standardne operativne postupke; |
(c) | zajedničku taksonomiju ozbiljnosti velikih incidenata i pokretačkih točaka krize; |
(d) | redovite vježbe; |
(e) | sigurne komunikacijske kanale koje treba upotrebljavati. |
2. Predstavnik Komisije u IICB-u, podložno planu upravljanja kibernetičkim krizama uspostavljenom na temelju stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 2. prvi podstavak Direktive (EU) 2022/2555, kontaktna je točka za razmjenu relevantnih informacija o velikim incidentima s mrežom EU-CyCLONe.
3. CERT-EU koordinira upravljanje velikim incidentima među subjektima Unije. On vodi evidenciju dostupnog tehničkog stručnog znanja koje bi bilo potrebno za odgovor na incident u slučaju velikih incidenata i pomaže IICB-u u koordinaciji planova za upravljanje kibernetičkim krizama subjekata Unije iz članka 9. stavka 2. u slučaju velikih incidenata.
4. Subjekti Unije doprinose evidentiranju tehničkog stručnog znanja dostavljanjem popisa stručnjaka dostupnih u njihovim organizacijama koji se ažurira jedanput godišnje, a sadržava pojedinosti o specifičnim tehničkim vještinama stručnjaka.
POGLAVLJE VI.
ZAVRSNE ODREDBE
Članak 8.
Mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima
1. Svaki subjekt Unije bez nepotrebne odgode i u svakom slučaju do 8. rujna 2025., pod nadzorom najviše rukovodeće razine, poduzima odgovarajuće i razmjerne tehničke, operativne i organizacijske mjere za upravljanje kibernetičkim sigurnosnim rizicima utvrđenima u Okviru i za sprečavanje učinaka incidenata ili za svođenje učinaka incidenata na najmanju moguću mjeru. Uzimajući u obzir najnovija dostignuća i, ako je to primjenjivo, relevantne europske i međunarodne norme, tim se mjerama osigurava razina sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava u cjelokupnom IKT okruženju koja je razmjerna nastalim kibernetičkim sigurnosnim rizicima. Pri procjeni razmjernosti tih mjera na odgovarajući se način uzima u obzir stupanj izloženosti subjekta Unije kibernetičkim sigurnosnim rizicima, njegova veličina, vjerojatnost pojave incidenata i njihova ozbiljnost, uključujući njihov društveni, gospodarski i međuinstitucijski učinak.
2. Subjekti Unije prilikom provedbe mjera upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima razmatraju barem sljedeća pitanja:
(a) | politiku kibernetičke sigurnosti, uključujući mjere potrebne za postizanje ciljeva i prioriteta iz članka 6. i stavka 3. ovog članka; |
(b) | politike analize kibernetičkih sigurnosnih rizika i sigurnosti informacijskih sustava; |
(c) | ciljeve politike u pogledu korištenja usluga računalstva u oblaku; |
(d) | prema potrebi, reviziju kibernetičke sigurnosti koja može uključivati procjenu kibernetičkih sigurnosnih rizika, ranjivosti i kibernetičkih prijetnji te penetracijska testiranja, koja redovito provodi pouzdani privatni pružatelj usluga; |
(e) | provedbu preporuka koje proizlaze iz revizija kibernetičke sigurnosti iz točke (d) putem ažuriranja stanja kibernetičke sigurnosti i politika; |
(f) | organizaciju kibernetičke sigurnosti, uključujući utvrđivanje uloga i odgovornosti; |
(g) | upravljanje imovinom, uključujući popis IKT imovine i kartografiju IKT mreže; |
(h) | sigurnost ljudskih resursa i kontrolu pristupa; |
(i) | sigurnost operacija; |
(j) | sigurnost komunikacija; |
(k) | nabavu, razvoj i održavanj sustavâ, uključujući politike za postupanje s ranjivostima i njihovo otkrivanje; |
(l) | ako je moguće, politike o transparentnosti izvornog koda; |
(m) | sigurnost lanca opskrbe, uključujući sigurnosne aspekte povezane s odnosima između svakog subjekta Unije i njegovih izravnih dobavljača ili pružatelja usluga; |
(n) | postupanje s incidentima i suradnji s CERT-EU-om, na primjer održavanju sustava sigurnosnog nadzora i bilježenju dnevničkih zapisa; |
(o) | upravljanje kontinuitetom poslovanja, na primjer upravljanju sigurnosnim kopijama i oporavku od katastrofe te upravljanju krizama; i |
(p) | promicanje i razvoj programâ obrazovanja, vještina, podizanja svijesti, vježbi i osposobljavanja u području kibernetičke sigurnosti. |
Za potrebe prvog podstavka točke (m) subjekti Unije uzimaju u obzir ranjivosti specifične za svakog izravnog dobavljača i pružatelja usluga te ukupnu kvalitetu proizvoda i kibernetičke sigurnosne prakse svojih dobavljača i pružatelja usluga, uključujući njihove sigurne razvojne postupke.
3. Subjekti Unije poduzimaju barem sljedeće posebne mjere upravljanja kibernetičkim sigurnosnim rizicima:
(a) | tehničke aranžmane za omogućavanje i održavanje rada na daljinu; |
(b) | konkretne korake za prijelaz na načela nultog povjerenja; |
(c) | upotrebu višefaktorske autentifikacije kao norme u svim mrežnim i informacijskim sustavima; |
(d) | upotrebu kriptografije i kriptiranja, a posebno prolaznog kriptiranja, te sigurnih digitalnih potpisa; |
(e) | prema potrebi, sigurne glasovne, video- i tekstualne komunikacije te sigurni komunikacijski sustav u hitnim slučajevima unutar subjekta Unije; |
(f) | proaktivne mjere za otkrivanje i uklanjanje zlonamjernog softvera i špijunskog softvera; |
(g) | uspostavljanje sigurnosti lanca opskrbe softverom s pomoću kriterija za siguran razvoj i evaluaciju softvera; |
(h) | izrada i donošenje programa za osposobljavanje u području kibernetičke sigurnosti koji odgovara predviđenim zadaćama i očekivanim sposobnostima najviše rukovodeće razine i osoblja subjekta Unije čija je zadaća osiguravanje djelotvorne provedbe ove Uredbe; |
(i) | redovito osposobljavanje osoblja u području kibernetičke sigurnosti; |
(j) | ako je to relevantno, sudjelovanje u analizama rizika s obzirom na međupovezanosti subjekata Unije; |
(k) | poboljšanje pravila javne nabave kako bi se olakšalo postizanje visoke zajedničke razine kibernetičke sigurnosti:
|
Članak 23.
Upravljanje velikim incidentima
1. Kako bi se na operativnoj razini pružila podrška koordiniranom upravljanju velikim incidentima koji utječu na subjekte Unije i doprinijelo redovitoj razmjeni relevantnih informacija među subjektima Unije i s državama članicama, IICB u skladu s člankom 11. točkom (q) uspostavlja plan upravljanja kibernetičkim krizama na temelju aktivnosti iz članka 22. stavka 2., u bliskoj suradnji s CERT-EU-om i ENISA-om. Plan za upravljanje kibernetičkim krizama sadržava barem sljedeće elemente:
(a) | aranžmane koji se odnose na koordinaciju i protok informacija među subjektima Unije za upravljanje velikim incidentima na operativnoj razini; |
(b) | zajedničke standardne operativne postupke; |
(c) | zajedničku taksonomiju ozbiljnosti velikih incidenata i pokretačkih točaka krize; |
(d) | redovite vježbe; |
(e) | sigurne komunikacijske kanale koje treba upotrebljavati. |
2. Predstavnik Komisije u IICB-u, podložno planu upravljanja kibernetičkim krizama uspostavljenom na temelju stavka 1. ovog članka i ne dovodeći u pitanje članak 16. stavak 2. prvi podstavak Direktive (EU) 2022/2555, kontaktna je točka za razmjenu relevantnih informacija o velikim incidentima s mrežom EU-CyCLONe.
3. CERT-EU koordinira upravljanje velikim incidentima među subjektima Unije. On vodi evidenciju dostupnog tehničkog stručnog znanja koje bi bilo potrebno za odgovor na incident u slučaju velikih incidenata i pomaže IICB-u u koordinaciji planova za upravljanje kibernetičkim krizama subjekata Unije iz članka 9. stavka 2. u slučaju velikih incidenata.
4. Subjekti Unije doprinose evidentiranju tehničkog stručnog znanja dostavljanjem popisa stručnjaka dostupnih u njihovim organizacijama koji se ažurira jedanput godišnje, a sadržava pojedinosti o specifičnim tehničkim vještinama stručnjaka.
POGLAVLJE VI.
ZAVRSNE ODREDBE
whereas